Protekli petak Pomena na otoku Mljeta bila je centar svijeta. Što je to da je Mljet postao tako zanimljiv? Tamo ste mogli susresti političare, visoke državne službenike, ribare, vatrogasce, domaćice/mljećke, mlade i stare kojima je zajednički cilj doprinijeti uključivanju Mljeta na Unescovu listu zaštite kulturne i prirodne baštine cijelog otoka. Ovaj događaj su također obilježili i jedriličari kluba Orsan sa svojom tradicionalnom regatom Orebić, Mljet, Dubrovnik koji su se također uključili u sve aktivnosti ovog bogatog dana.
U tom cilju organizirana su dva važna događaja u kojima su s entuzijazmom i radošću uživali mnogi domaći ljudi i posjetitelji. Organizatori ovog zanimljivog skupa su Hrvatski svjetski kongres, NP Mljet, općina Mljet, udruga Deša-Dubrovnik, a sve je potakla dirigentska palica Ane Stražičić Rodriguez – članice HSK tzv. Ane Mljećka.
Prvo je bila organizirana „Radionica krpljenja i armanja mreža“ kao dio projekta Odiseja Mediteranea, koju je organizirala udruga Deša Dubrovnik. Stari obrt/vještina i znanje krpljenja i armanje mreža polako nestaje te ovom radionicom nastoje očuvati vještine ruku naših otočana i djelić kulturne baštine. Radionica je bila iznimno posjećena, svi su željeli vidjeti i naučiti tajne starog obrta, a vješta voditeljica svojim umijećem je svih očarala.
Drugi dogđaj bila je prezentacija knjige Mikija Bratanića „Priča o konobi“, prilikom koje je sam autor predstavio knjigu. Ispričana je povijest težaka i njegove konobe, gdje se čuva sve blago koje stvara, sav alat s kojim radi, a konoba sve pažljivo bilježi za sljedeće generacije koje dolaze. Priča o konobi je dio mljetskog identiteta, dio postojanja, prošlosti, sadašnjosti i željeli bi je ostaviti takvu za budućnost.
Uz prezentaciju “Priče o konobi”, gosti i uzvanici su degustirali delicije otoka Mljeta što su ih pripremile vrijedne i kreativne žene škoja. Tu je bilo od hobotnice na salatu, mariniranih inćuna, popara, brodeta s palentom, mljetskih makarula do raznih slastica. Nikako se ne smiju zaboraviti slane gere, srdele i ribice koje su othranile generacije otočana.