Opće je poznato, i to nije samo kod nas slučaj nego općenito u svijetu, da je rješavanje problema s kojima se suočavaju ljudi na margini društva, na ovaj ili onaj način, iz raznih razloga, zadnji na tapeti. I uvijek se, svjesno ili nesvjesno, tendenciozno ili ne, nebitno za one koji se s njima suočavaju, guraju pod tepih. I dok s jedne strane gotovo svi ipak imaju senzibiliteta za primjerice invalide, za zatvorenike, ljude koji su napravili nešto loše, i u moralnom i pravnom smislu, većina baš i nema.
Relevantna svjetska, europska ali i domaća tijela godinama već upozoravaju na loše stanje u hrvatskom zatvorskom sustavu. A u sklopu njega je samo prošle godine boravilo u našoj državi gotovo 17 tisuća osoba, što je nezanemarivo povećanje u odnosu na prethodne godine.
Prenapućenost
Popunjenost u zatvorima je bila dakle u 2024. godini 141 posto što je, sukladno svim pozitivnim pravnim aktima, nedopustivo. Iz izvješća pučke pravobraniteljice iz godine u godinu se iščitava kolika je razina problema. U njima se navodi kako ljudi čak spavaju po podovima, a wc im je od kreveta udaljen tek metar. U 20-tak metara kvadratnih biva smješteno po desetak zatvorenika. Dvadesetak osoba dijeli isti sanitarni čvor. Problem je i nedostatak adekvatne zdravstvene zaštite, a najugroženiji su oni zatvorenici koji boluju od kroničnih bolesti. O potpunom izostanku prava na privatnost da ne govorimo. Svaki zatvorenik trebao bi imati, između ostaloga, pravo voditi privatne razgovore, a to je u postojećim uvjetima jednostavno nemoguće. Nerijetko čak zatvorenici obroke konzumiraju u istom prostoru gdje je wc.
Slučajevi teških povreda prava zatvorenika u Hrvatskoj našli su se i pred Europskim sudom za ljudska prava. I presuđeno je u korist zatvorenika. Prva je takva presuda bila 2012. godine u predmetu Longin protiv Hrvatske. 2016. u presudi u predmetu Muršić protiv Hrvatske Europski je sud decidirano utvrdio povredu prava dotičnog zatvorenika presudivši mu naknadu, naravno na račun Republike Hrvatske, a razlog je kršenje prava na borava u ćeliji manjoj od zakonom predviđena minimalna 3 kvadrata. Time je, zaključeno je u obrazloženju ove presude, povrijeđen članak 3. Europske konvencije za zsštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je naša država davnih dana ratificirala, stoga je za nas pravno obvezujuća kao i bilo koji zakon.
Izgradnja novih zatvora
Nekih pomaka doduše ipak ima, dakle nadležni su itekako svjesni problema i kroz recentne inicijative pokazuju volju popraviti stanje. To, naravno, nije moguće preko noći, ali nužno je ustrajati i kroz određeni period vremena, nadajmo se, stvari će valja doći na svoje.
Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je postupke za izgradnju novih zatvorskih smještaja, a radi se i na ubrzanju kaznenih postupaka, kao i omogućavanju češćeg kućnog pritvora, kao i izdržavanja kazne zatvora do godinu dana u vlastitim domovima.
Ovih je dana u Lepoglavi predstavljen projekt koji za cilj ima „bolje organizirati rad kaznenih tijela i omogućiti učinkovitije odgovore na krizne situacije“. Naime, Ministarstvo pravosuđa je donijelo odluku da se kroz pilot-projekt u Kaznionici u Lepoglavi ustroji interventna jedinica sastavljena isključivo od službenika pravosudne policije. Interventni tim je prošao složenu obuku. Konačni je cilj smanjenje broja incidentnih situacija i povećanje sigurnosti tijekom sprovođenja visokorizičnih osoba lišenih slobode.
Nužna velika financijska ulaganja
Ulaganje u potrebna materijalno – tehnička sredstva u 2024. godini je iznosilo gotovo 4 milijuna eura. Za 2025. godinu planirana su ukupna sredstva u iznosu od oko čak 12 milijuna eura za odore i obuća za službenike, naoružanje, streljivo, RTG uređaje za skeniranje ručne prtljage i paketa, radio stanice, te 30 novih specijalnih vozila, uključujući autobus za prijevoz osoba lišenih slobode, prvo vozilo takve namjene u Republici Hrvatskoj. U planu je i postupno nadopunjavati i modernizirati i oprema Interventnog tima. Predviđen je nastavak i proširenje projekta na Zatvor u Požegi i Kaznionicu u Požegi te Kaznionicu u Glini.
U svakom slučaju, da se vratim na početak „priče“, zatvorenike, kao ni ostale marginalizirane kategorije građana, ne smijemo marginalizirati. Oni, kao i svi mi ostali, imaju svoja Ustavom, konvencijama i zakonima zajamčena prava i treba im ih omogućiti.