Deset investitora, uglavnom saDašnjih i bivših nastavnika Sveučilišta u Dubrovniku, ovih je dana započelo s izgradnjom stanova na području Hladnice. Riječ je o zemljištu koje je svojim tadašnjim zaposlenicima prije 17 godina besplatno dodijelilo Veleučilište u Dubrovniku radi rješavanja njihovog stambenog pitanja. Manji dio nastavnika nešto ranije je uspio izgraditi zgradu također u Hladnici, i riješiti svoje stanove, a ostatak ih je s gradnjom započeo u travnju ove godine. Zemljište im je dodijeljeno besplatno, a oni sami financiraju gradnju.
Deset investitora
Među investitorima novih stanova, što se može vidjeti i na istaknutim tablama na gradilištu su Ivan Prce, Matko Bupić, Srećko Krile, Marija Mirošević, Miloš Brajović, Ivan Jelčić, Mate Jurjević, Ante Katavić i Nikša Koboević, a zanimljivo je da se deseti investitor na gradilištu navodi samo kao – privatni investitor, bez imena i prezimena.
Na nekadašnjem zemljištu Sveučilišta u Hladnici sadašnji i bivši zaposlenici ove ustanove ovih su dana krenuli sa stambenom izgradnjom, a projekt im je radila zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić
Ne možemo ne zapitati se je li tu riječ o Jadranu Šundrici, koji je također potpisao ugovor s bivšim Veleučilištem i koji se s ostalih devet imena nalazi na prijepisu posjedovnog lista, a viđen je u neposrednoj blizini gradilišta? Ovdje spomenimo kako je u prvoj zgradi na zemljištu nekadašnjeg Veleučilišta, koje je prvotno bilo namijenjeno za izgradnju studentskog doma, svoje ugovore realiziralo pet nastavnika. Uvidom u zemljišne knjige riječ je o Igoru Maziću, Jeleni Dubčić, Nikši Mojašu i Mariju Miličeviću te Ivani Bašici, rođ. Baća (nasljednica prof. Marije Baća). Prema prijepisu posjedovnog lista ove prve stambene zgrade, Sveučilište u Dubrovniku je upisano kao vlasnik, dok su prethodno navedeni, nositelji prava građenja. No, ostalih deset nastavnika, koji su s izgradnjom krenuli tek ove godine, u prijepisu posjedovnog lista navode se kao vlasnici.
Projekt je radila Orlanda Tokić
Svakako je zanimljiv podatak o projektantu budućih stanova u Hladnici. To je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić i tvrtka Apozito d.o.o., a stanove će graditi tvrtka Texo gradnja iz Mlina. Projekt je pravomoćnu građevinsku dozvolu dobio još u studenom prošle godine, a početak građenja prijavljen je 18. travnja ove godine. Hoće li se s ovom izgradnjom realizirati svi potpisani ugovori iz 2002. godine te s kojim su nastavnicima ugovori i potpisani, pitanja su koja smo uputili Sveučilištu u Dubrovniku, no odgovor nas je iznenadio. Sveučilište u Dubrovniku je, naime, ‘opralo ruke’ istaknuvši kako ono nije vlasnik predmetnog zemljišta.
Bez odgovora o kriterijima i potpisnicima ugovora
— Sveučilište u Dubrovnik nije vlasnik predmetnog zemljišta i o gradnji (sadašnjoj i budućoj) nema nikakvih informacija. Stambenu izgradnju isključivo će financirati oni nastavnici kojima je zemljište dodijeljeno pa se za sva pitanja vezana uz izgradnju trebate obratiti njima (investitoru) – odgovor je Sveučilišta. Odgovor se odnosi i na naše pitanje o kriterijima koje su tada, prije 17 godina, nastavnici trebali ispunjavati za dobiti besplatno zemljište. Očito su u ovoj javnoj ustanovi, čiji je osnivač Republika Hrvatska, zaboravili kako su pravni sljednik Veleučilišta u Dubrovniku, koje je nastavnicima i dodijelilo i to besplatno zemljište u Hladnici kako bi o svom trošku mogli sebi izgraditi stanove. Ostaje stoga nejasno zašto nismo dobili popis nastavnika s kojima je tadašnje Veleučilište, danas Sveučilište, potpisalo ugovore, kao i po kojim kriterijima, tim više što su ti podaci već ranije objavljeni. I kakve veze s tim podacima ima činjenica da Sveučilište u Dubrovniku više nije vlasnik zemljišta na kojem nastavnici danas grade stanove. Istaknimo i to kako je zemljište u Hladnici stekao Studentski centar temeljem rješenja bivše Općine Dubrovnik 1984. godine kojim mu se isto dalo na korištenje neposrednom pogodbom radi izgradnje studentskog doma, dok se u zemljišnim knjigama kao vlasnik navodilo Veleučilište. Osnivanjem Sveučilišta u Dubrovniku Veleučilišta u Dubrovniku i Studentskog centra u Dubrovniku pripojeni su toj novoosnovanoj visokoobrazovnoj ustanovi.
Povoljnije kreditiranje
No, besplatna dodjela zemljišta na kojem nastavnici o svom trošku grade stanove nije jedini način na koji je Sveučilište u Dubrovniku rješavalo stambeno pitanje svojih zaposlenika. Naime, 2007. godine donesen je Pravilnik o kriterijima za zadovoljavanje stambenih potreba.
Sa Sveučilišta u Dubrovniku nisu htjeli odgovoriti na pitanje s kim su potpisani ugovori te koje su kriterije nastavnici trebali ispunjavati za dodjelu zemljišta, iako su ti podaci ranije objavljeni
Njime se pak, uređivalo kreditiranje zaposlenika Sveučilišta u Dubrovniku radi rješavanja njihovih stambenih potreba isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ je o povoljnijim uvjetima kreditiranja. Sa Sveučilišta ističu kako su na inicijativu tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, potpisali ugovor o odobravanju stambenih kredita zaposlenima u sustavu znanosti visokog obrazovanja sa Zagrebačkom bankom d.d. i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Ministarstvo je Sveučilištu u Dubrovniku dostavilo tablicu s raspodjelom kvote za subvencionirane stambene kredite po ustanovama visokog obrazovanja, a tim je dokumentom Sveučilištu pripala kvota od 42 subvencionirana kredita. — Sveučilište je, po uputama MZOŠ, izradilo Pravilnik, raspisalo natječaj i odlukom Senata formiralo rang listu zaposlenika (koji su podnijeli prijave). Povjerenstvo koje je bilo formirano da bi razmatralo prijave je utvrdilo da 30 kandidata/zaposlenika ispunjava uvjete – navode sa Sveučilišta. Tako je sedam kandidata ispunjavalo uvjete za kreditiranje izgradnje obiteljske kuće ili stana kao posebnog dijela stambene zgrade, 12 kandidata imalo je uvjete za kreditiranje kupnje obiteljske kuće ili stana kao posebnog dijela stambene zgrade, četiri su kandidata imali uvjete za refinanciranje postojećeg kredita, a dva za konverziju postojećeg kredita. Po jedan kandidat imao je uvjete za dovršenje obiteljske kuće ili stana, proširenje stambenog prostora te za kupnju i komunalno uređenje građevinskog zemljišta, dok su dva kandidata imali uvjete za poboljšanje uvjeta stanovanja – adaptacija, rekonstrukcija. No, sa Sveučilišta naglašavaju kako nemaju informaciju koliko je od gore navedenih zaposlenika iskoristilo ovu priliku i realiziralo kredit.
Članak je objavljen u tiskanom izdanju DuLista 22. svibnja 2019. godine.