U Dubrovniku je, drugu godinu zaredom, održan Međunarodni memorijalni program u spomen na istaknutog hrvatskog znanstvenika i sveučilišnog profesora Marka Petraka (1972-2022). Program, pod nazivom ‘Rimska pravna tradicija i suvremeni pravni sustavi’ (International Memorial Course Marko Petrak: Roman Legal Tradition and Contemporary Legal Systems), održan je na Inter-univerzitetskom centru (IUC) te je okupio brojne eminentne pravne stručnjake, istraživače, doktorande i studente prava iz cijele Europe.
Ovogodišnja tema, ‘Roman Law of Obligations – from Principles to Specifics, from Antiquity to Modern Codifications’, usmjerena je bila na znanstvenu analizu pitanja obveznog prava proizašlih iz rimske pravne tradicije. Sudionici su raspravljali o važnosti rimskih pravnih koncepata za razvoj suvremenih pravnih sustava. Time je program nastavio promociju znanstvenih ideja profesora Petraka, koji je u svojim istraživanjima, prepoznatim u širem europskom kontekstu, u pravilu nastojao utvrditi u kojoj je mjeri izvorni kontekst oblikovanja pravnih institucija relevantan u rješavanju aktualnih pravnih problema.
Na programu je sudjelovalo više od 40 sudionika iz raznih europskih zemalja, uključujući Njemačku, Austriju, Mađarsku, Italiju, Poljsku i Sloveniju i druge. Izlaganja su obuhvatila širok spektar tema, od osnovnih karakteristika ugovora i zaštite dužnika, do utjecaja rimskog prava na lokalne pravne tradicije. Raspravljalo se i o mogućnostima primjene rimskog prava na suvremena pitanja odgovornosti za štetu vezanu uz umjetnu inteligenciju. Ova izlaganja naglasila su kako rimsko pravo ne treba gledati samo kao povijesno naslijeđe, već kao aktivni pravni okvir koji nudi smjernice za rješavanje suvremenih izazova, poput regulacije novih tehnologija i složenih obveznih odnosa. Nakon uvodnog obraćanja profesorice Magdalene Apostolove Maršavelski, dugogodišnje predstojnice Katedre za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja se posebno prisjetila početaka karijere profesora Marka Petraka, predavanja u okviru ovogodišnjeg programa održali su: Éva Jakab (Budimpešta), Sebastian Martens (Passau), Janez Kranjc (Ljubljana), Antonio Leo de Petris (Macerata), Marko Sukačić (Osijek); Enrico Sciandrello (Torino), Tomislav Karlović (Zagreb), Máté Giovannini (Budimpešta), Franciszek Longchamps de Bérier (Krákow), Marco Falcon (Padova), Grzegorz Blicharz (Kraków), János Erdődy (Budimpešta), Mirna Dajak (Split), Igor Adamczyk (Varšava), Vid Žepič (Ljubljana), Ivana Vlašić (Mostar), José-Domingo Rodríguez Martín (Beč), Vukašin Stanojlović (Beograd), Silvia Schiavo (Ferrara), Janko Paunović (Beč), Mirza Hebib (Sarajevo), Nasir Muftić (Sarajevo), Mattia Milani (Foggia), Aleksander Grebieniow (Varšava) i Henrik-Riko Held (Zagreb).
Program se realizira u organizaciji Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno i matične institucije profesora Petraka. Tradicionalno, podršku organizaciji događaja pružaju i institucije kulture Grada Dubrovnika. Ove godine, zahvaljujući Dubrovačkim muzejima, sudionici su imali priliku posjetiti Knežev dvor, gdje su uz stručne kustose upoznali dio lokalne baštine iz razdoblja Republike. Načelnik Općine Konavle, gospar Božo Lasić, organizirao je svečanu večeru za sudionike u restoranu Konavoski dvori, a realizirana je i posjeta obitelji profesora Petraka u Gabrilima, gdje su gospođa Jelka Vlahutin (Petrak), majka profesora, i njezina obitelj prezentirali bogatu lokalnu baštinu i priredili tradicionalnu konavosku trpezu.
Program, koji postaje tradicionalni susret istraživača i znanstvenika u oblasti rimskog prava i rimske pravne tradicije, vode profesori rimskog prava: Tomislav Karlović (Zagreb), Henrik-Riko Held (Zagreb), Tommaso Beggio (Trento), Aleksander Grebieniow (Varšava), Franciszek Longchamp de Berier (Kraków), Jakob Fortunat Stagl (Barcelona) i Mirza Hebib (Sarajevo). Organizatori zahvaljuju svim sudionicima i podržavateljima, vjerujući da će program ostati važno mjesto za diskusiju između eminentnih znanstvenika, mladih istraživača i studenata, potičući zajedničku suradnju i održavanje relevantnosti rimskog prava u pravnoj znanosti i obrazovanju.
Piše: Doc. dr. sc. Mirza Hebib