Ova inicijativa dubrovačkih ugostitelja je pokrenuta kako bi se izbjeglo nekoliko ruka posrednika, što znači nekoliko razina marži. U sektoru ugostiteljstva pomalo se steže obruč, troškovi inputa su poprilično narasli. Narasle su režije i cijena najmova prostora, radna snaga postaje veliki dio financijskog opterećenja. I u cijeloj toj ulaznoj strukturi troškova jedina stavka na koju se može djelovati je ta nabava. Cilj ugostitelja je da se smanje troškovi kroz direktne pregovore s proizvođačima – istaknula je za DuList Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
Naime, rasprava o najavi inicijative ugostitelja o nabavi proizvoda iz Italije, ne jenjava. Nakon što je predsjednik Ceha ugostitelja Dubrovnik, Đani Banovac iznio svoje viđenje na ovu temu, otvorena su nova pitanja koja se tiču realnosti hrvatskog turizma te logističkih kapaciteta. Pitanje domaće proizvodnje hrane, naglasila je Trojić, uvijek je u fokusu Županijske komore Dubrovnik, te se osiguravanje stabilnih kanala za hrvatske proizvođače smatra strateškim pitanjem za lokalnu ekonomiju i turizam. Ona naglašava važnost dugoročne predanosti te dodaje da, unatoč naporima, domaća proizvodnja ne prati potrebe tržišta.
-Naravno da je naša prva i osnovna misija podržavanje hrvatske proizvodnje i uvijek će i biti. To je veliki dio naših aktivnosti. Nemojte zaboraviti da je Županijska komora Dubrovnik suorganizator Mediteranskog sajma zdrave hrane i ljekovitog bilja. Godinama već mi iz Komore apeliramo da je proizvodnja hrane strateška kategorija, a ne ekonomska – nadodala je. Nadalje spominje kako je hrvatska proizvodnja hrane iz godine u godinu sve manja. Smatra da su razlog loše strategijske i političke odluke od osnutka Hrvatske pa do danas, te da je to problem koji se zanemaruje već desetljećima.
Realnost hrvatskog turizma i uvoz
Iako postoji jasna želja za poticanjem domaće proizvodnje, analiza tržišta i turizma otkriva drugačiju sliku. Trojić upozorava da je većina proizvoda koji se koriste u ugostiteljstvu uvozna. Sezonski kapaciteti domaćih proizvođača nisu dovoljni za potrebe brojnih objekata u Dubrovniku, a sve što se proizvede lokalno često se potroši vrlo brzo, te većina proizvođača ne može garantirati količine i kvalitetu potrebnu tijekom sezone.
-Međutim, kada se realno analizira struktura proizvoda koji se plasiraju kroz hrvatski turizam dođemo do istine, da je tu mahom riječ o uvozu, i to je nepobitna činjenica. To je zapravo naša stvarnost, koliko god mi gurali glavu u pijesak. Znaju to i građani – istaknula je.
Trojić dodaje da i dalje postoji demagogija i priča o tome kako bi svi htjeli hrvatsku proizvodnju, no realnost nije takva.
-Realno je da vi u sezoni nemate puno domaćih proizvođača koji vam mogu garantirati razinu količine i kvalitete koja je potrebna pojedinim objektima. Čast izuzetcima. Sve što se u Hrvatskoj proizvede Jadran može potrošiti do 15. 6. I što onda? Mi bismo svi željeli domaće proizvode, ali malo tko se želi time baviti. Jako je bitno da javnost zna da je naša proizvodnja hrane nedostatna i za naše domaće potrebe, a kamoli za turizam. Ne daj Bože da se nama uvoz zatvori, mi bismo bili gladni! Kada se donose odluke treba biti realan i pogledati situaciju kakva jest – prokomentirala je.
Logistika i pilot projekt
Projekt se još uvijek testira, te trenutno nije došao do faze raspoređivanja logističkih kapaciteta. Trojić tvrdi da se ne radi o masovnom uvozu već o manjim količinama koje bi omogućile procjenu isplativosti i poticanje domaćeg tržišta da se prilagodi konkurentskim uvjetima. Kada je riječ o logističkim kapacitetima, navodi kako trenutno nisu u toj fazi definiranja tko će se čime baviti. Prva faza je pregledati koji su uvjeti u Italiji, te je li taj uvoz uopće isplativ. Ako se pokaže kao isplativ, kretat će se s manjim količinama.
-Ovo je pilot projekt u kojem se ide vidjeti situacija i možda čak, s druge strane potaknuti domaće tržište da se bori s tim konkurentskim cijenama – nadodala je.
Inflacija i ekonomski pritisak
Visoka ovisnost o uvozu dodatno pogoršava situaciju za građane i poslovne subjekte. Trojić smatra kako inflacija smanjuje standard i ugrožava opstojnost ugostiteljskih djelatnosti.
-Ljudi moraju znati da je u Hrvatsku inflacija uvezena. Posebno smo osjetljivi zbog visoke ovisnosti o uvozu. I građanima zbog toga pada standard. Ne mogu kupiti onoliko koliko su mogli prije. Identičnu sudbinu imaju i poslovni subjekti, i njima inflacija nagriza njihove prihode – nadodala je Trojić, oslanjajući se na identičnosti s poslovnim subjektima kojima inflacija ugrožava opstojnost djelatnosti.
Kvalitetni proizvodi i održive cijene
Sam cilj inicijative je zadržati kvalitetu proizvoda i konkurentnost Dubrovnika, uz prihvatljive cijene. Supstituiranje postojećih uvoznih proizvoda kvalitetnijima i po realnim cijenama smatra se, naglašava Trojić, ključnim za dugoročno održivo poslovanje.
-Ako želimo zadržati dostignutu razinu konkurentnosti destinacije ili je čak i podići, mora se iznaći kvalitetno rješenje. Želja ugostitelja za podizanjem kvalitete i zadržavanjem cijena je za svaku pohvalu. Nisu sklopili ruke i prepustili se da ih situacija nosi. Ponašaju se odgovorno i traže rješenje. U ovom slučaju poanta je na kvalitetnim proizvodima. Mi i sad imamo kojekakve uvozne proizvode, a cilj je supstituirati ih kvalitetnijima i jeftinijima.
Kada je riječ o cijenama ističe pitanje o tome hoće li se ove godine moći zadržati postojeće cijene, jer je razina cijena od lani dosegla „gornji plafon“ ispod kojega se treba zadržati. Ističe kako se preko te lanjske cifre ne bi smjelo ići osim ako se ne podigne razina kvalitete do razine gdje će cijena to moći opravdati.
