Javna tribina ‘Pristup i prehrana za osobe s demencijom’ udruge DUSAB održana je u srijedu 20. prosinca u samostanu sv. Klare u sklopu projekta ‘Edukativne radionice/tribine za stručne njegovateljice i skrbnike oboljelih od Alzheimera i ostalih demencija’ kojeg financira Grad Dubrovnik.
Tribinu je vodila europska licencirana trenerica Katijana Harašić iz Švicarske i Anita Šupe, najpoznatija nutricionistica u Hrvatskoj.
Katijana Haričić je, s puno primjera iz prakse, iznijela:
Integrativna validacija (IVA) je način ophođenja i komunikacije pune poštovanja koja u prvi plan stavlja resurse oboljelog čovjeka. Prihvaćaju se unutarnji svjetovi ljudi s demencijom. Svaka oboljela osoba je drugačija, svatko ima različitu životnu priču, vlastiti unutarnji svijet i različite sposobnosti i jake strane.
IVA u središte pozornosti stavlja osobu, njenu biografiju i životne teme kao i individualne resurse. Oni su temelj i okvirne točke te metode. Integrativna validacija koristi resurse oboljelih kao sredstvo za uspostavljanje kontakta i daje oboljelom osjećaj poštovanja i prihvaćanja.
Koncept bazalne stimulacije polazi od stanovišta da i osobe s vrlo teškim oštećenjima percepcije mogu nešto percepcirati i u slučaju da nikakve reakcije nisu vidljive. Te osobe trebaju elementarne podražaje, ciljane i sistematske Informacije (stimulacije) o sebi i okolini oko sebe. Bazalna stimulacija primjenjuje se danas u svim područjima njege od novorođenčeta do osoba na samrti.
Anita Šupe osvrnula se na povezanost bolesti (ne samo demencija, nego i ostalih bolesti) s prehranom:
Demencije i ostale vrste ‘civilizacijskih bolesti’ su povezane sa zapadnjačkim načinom prehrane. Prije sto godina ova stanja nisu niti postojala, to je tako jer danas konzumiramo veliku količinu procesuiranih namirnica, prekomjernom unosu rafiniranih ugljikohidrata, prekomjernom unosu omegom-6 bogatih industrijskih ulja, te niskom unosu antioksidanata i nutritivno bogatih namirnica.
Sve to, uz nedostatak tjelesne aktivnosti i pogrešno izbjegavanje kolesterola i zasićenih masnoća, dovodi do povećane inzulinske rezistencije, poremećenog metabolizma glukoze, glikacije i oksidativnog stresa u mozgu, što u konačnici rezultira padom kognitivnih sposobnosti.
Premda postoji genetska predispozicija za razvoj bolesti, prema novijim saznanjima veliku ulogu igra epigenetika – odnosno kako prehrana i način života utječu na izražavanje gena. Najveći faktor rizika što se tiče prehrane je hiperinzulinemija – povišena razina inzulina u krvi zbog prehrane bogate brzim ugljikohidratima. Neki stručnjaci smatraju da je povezanost između poremećenog metabolizma glukoze, inzulinske signalizacije i Alzheimerove bolesti toliko jaka, da je nazivaju dijabetesom tip 3.
Osim toga izrazito je važno unostiti zdrave masnoće u tijelo kao što u maslinovo ulje, svinjska mast i maslac. Bolestima demencije pridonosi i prenizak unos masnoća i prenizak kolesterol. Postoje studije koje su pokazale da osobe s niskim kolesterolom imaju lošije kognitivne sposobnosti i nose veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti, nego osobe sa visokim kolesterolom. To zapravo nije ni čudno s obzirom da je kolesterol vrlo važna supstanca za pravilno funkcioniranje mozga.
Predavačice su na inovativan i zanimljiv način izložile mnoge istine i savjete o tome kako se odnositi prema bolesnicima s demencijom, te su dale savijete za zdravu prehranu kako oboljelih od demencije tako i svakog od nas.