Prije dvije godine na snagu je stupio novi Zakon o trgovini koji je izazvao veliku javnu debatu i protivljenja trgovaca jer im je zabranjen rad nedjeljom. Vlasnicima prodajnih objekata je dozvoljeno tada da odaberu 16 nedjelja kroz godinu kroz koje im je dozvoljeno raditi. Većina naših trgovaca je odabrala, logično, tih 16 nedjelja tijekom turističke sezone za rad. Također sukladno Zakonu zabranjeno je raditi na dane državnih blagdana kojih je 15, uz određene Zakonom predviđene iznimke.
Zaštita radnika?
Intencija zakonodavca bila je zaštitit prava radnika, međutim od tada do danas trgovci udruženi u udrugama upozoravaju kako u konačnici ovo zakonsko rješenje ide na štetu samih radnika. Laički rečeno – manje se radi, manje zarađuje, pa posljedično i ljudi manje zarađuju. Ekstra plaćanje rada nedjeljom i to radnicima koji daju pristanak da rade tim danom u tjednu po njima je bilo znatno bolje rješenje na koje ponovno podsjećaju.
Činjenica jest da je ovo zakonsko rješenje po uzoru na brojne europske zemlje, poput Njemačke, Austrije i Slovenije, međutim isto je tako u turistički orijentiranim pretežno mediteranskim državama zakonski osiguran znatno fleksibilniji pristup radu nedjeljom i blagdanima. Zakonodavac je smatrao kako je 16 radnih nedjelja za zadovoljene potreba turističke sezone dovoljno, no s njim se vlasnici trgovina masovno ne slažu.
Hrvatska udruga poslodavaca ponovno je pokrenula ovo pitanje koje, smatraju, predstavlja veliki problem jer „negativno utječe na male trgovce i područja usmjerena na turizam“. Traže stoga reviziju Zakona.
Pao prihod od turizma
-Kako bi se osigurala održivost svih gospodarskih subjekata u promijenjenim uvjetima poslovanja posljednjih godina (poremećaji u dobavnim lancima, inflacija, rast troškova života) nužno je provesti stručnu i pažljivu reviziju Zakona o radu nedjeljom te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom uz adekvatnu nagradu zaposlenih te jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi Zakona – ističu iz HUP-a uz napomenu da se zalažu za stavljanje administrativnog ograničenja cijena van snage, obzirom na to da model objave cjenika sam po sebi jača konkurenciju među trgovcima, a posredno i među dobavljačima, dok prognoze inflacije u srednjem roku pokazuju njen pad i stabilizaciju. Ujedno podsjećaju kako u tekućoj godini dolazi do usporavanja realnog rasta trgovine na malo, „a već dvije godine svjedočimo realnom padu prihoda od turizma, što su indikatori koji upućuju na stabilizaciju te određeno smanjenje rasta potražnje“.
Konkretno, prema podatcima koje su iznijeli iz ove udruge, rast trgovine na malo u prvom kvartalu ove godine je usporio na 3,5 posto sa 6,6 posto zabilježenih u četvrtom kvartalu 2024. godine, a uslijed visoke lanjske baze, zimskih potrošačkih bojkota i kasnijeg Uskrsa. Istovremeno je naša država, navode, po rastu kupovne moći prvak među članicama Europske Unije.
Traže i smanjenje PDV-a
Iako se trgovce optužuje za nenormalno povećanje cijena osnovnih životnih potrepština, primarno hrane, o čemu svjedoči i organizirani bojkot kupnje u trgovinama, iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde kako je krivnja za poskupljenja zapravo na državi. Primarno zbog rasta cijena sirovina koje znatno opterećuju trgovce trebalo bi, smatraju, smanjiti PDV, odnosno uskladiti ga s tim porezom s europskim prosjekom.
Što će biti s ovim zahtjevima Hrvatske udruge poslodavaca ostaje za vidjeti. Odnosno pitanje je hoće li isti biti pokretač za konstruktivnu raspravu s nadležnim državnim tijelima i posljedično, možda, nekakav drugačiji dogovor prihvatljiv objema stranama. Ili će pak sve ostati po starom.