Iz teme u teme, susrećemo se s nepobitnom činjenicom – dubrovačkim ustanovama u kulturi kronično nedostaje adekvatnog prostora za odlaganje muzejskih, tj. kazališnih predmeta što nerijetko dovodi do njihova propadanja. Na to, nedavno nas je, nakon niza ravnatelja i zaposlenika, anonimno upozorio jedan sugrađanin koji je na hrpi otpada zamjetio odložen scenski namještaj i odjeću iz teatra Marina Drižića. Odmah smo uputili upit prvom čovjeku kazališta Paolu Tišljariću koji nam je poručio kako se radi o komadima uništenim u poplavi. Odgovornost za ovu nesretnu okolnost, jasno, nije isključivo na svim prethodnim vodstvima KMD-a već cjelokupne gradske vlasti koja nam se očitovala o upoznatosti s ovom problematikom.
Grad u potrazi za prostorom
— Projekt zajedničkog depoa za sve ustanove u kulturi jedan je od prioriteta ove gradske uprave u oblasti kulture. Međutim, iznalaženje adekvatnog prostora za ovu namjenu pokazalo se velikim problemom. Naime, najprije se razmatrala ideja uzimanja u zakup prostora, odnosno hangara u vlasništvu TUP-a u Knežici. Međutim, pojavio se izazov imovinsko-pravne prirode zbog čega se ova ideja nije realizirala. Stoga ustanove u kulturi, za sada, i dalje za depoe koriste prostore u zakupu, kao privremeno rješenje. Grad trenutačno razmatra još jedan prostor za kojeg je u procesu rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a koji bi, ukoliko ne bude daljnjih zapreka, bio trajno rješenje za svrhu depoa za sve ustanove u kulturi – pojasnila je zamjenica gradonačelnika za kulturu Jelka Tepšić.
Iz dubrovačkog teatra nastavili su sa svojim objašnjenjem u kojem su naglasili kako u radu svakog kazališta pa tako i našeg, se godišnje proizvede, kupi ili na drugi način pribavi velik broj kostima i scenografije, čiji broj i trošak varira od projekta do projekta. Nakon što se određena predstava prestane izvoditi, kostimi i scenografija se pregledavaju te se oni koji se ne mogu iskoristiti za tekuće ili nadolazeće projekte, odmah recikliraju. Dio se ipak skladišti na neodređeno vrijeme, a preostali kostimi i scenografija koji se po prirodi stvari, prvenstveno iz higijenskih i zdravstvenih razloga, ne mogu duže vrijeme ili ponovno koristiti, se otpisuju odmah nakon prestanka izvođenja.
I drugdje nisu idealni uvjeti
— Dio kostima i scenografije koji se skladište, pohranjuju se u prostorijama unutar samog kazališta, ili u odvojenim skladištima koje kazalište mora iznajmljivati upravo u tu svrhu. Napominjemo da je jedno takvo skladište nedavno stradalo u poplavi, zbog čega je kazalište bilo prisiljeno otpisati, odnosno baciti, gotovo sve kostime i scenografiju koji su u njemu bili pohranjeni, a budući da su uništeni djelovanjem vode i vlage. Navedeni kostimi i scenografija čine najveći dio nedavno otpisane imovine koju navodite u vašem upitu – objasnio je Tišljarić. No, tu muke po skladištenju KMD-a ne staju. Kako osim u matičnoj zgradi, i drugdje gdje odlažu inventar nisu idealni uvjeti temperature, vlažnosti zraka i slično, on s vremenom postaje neupotrebljiv.
— S vremenom on bude uništen raznim organizmima kao što su plijesni, insekti, gljivice pa i crvi. S obzirom da je našem kazalištu na prvom mjestu briga o zaštiti zdravlja djelatnika i drugih ljudi koji borave u kazalištu, jasno je da takve predmete više nije moguće koristiti, a niti čuvati u blizini drugih kostima i scenografije koji će se još koristiti pa se takvi dalje čuvaju samo ako se radi o povijesnim predmetima velike važnosti te ako ih je moguće zaštititi i dalje čuvati na siguran način. Iz navedenog je jasno da je skladištenje kostima i scenografija, čiji fundus dakle konstantno raste, predstavlja opterećenje za kazalište prvenstveno iz higijenskih i zdravstvenih razloga, ali i zbog visokih troškova skladištenja, koje u konačnici plaćaju građani Dubrovnika – zaključuje ravnatelj teatra.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 29. siječnja 2020.