Babin kuk je mjesto razvijene ugostiteljsko turističke djelatnosti i u manjoj mjeri mjesto stanovanja, a koliko pratim zbivanja na ovom prostoru mjesto je i prijepora jesu li neke aktivnosti i zahvati zakoniti ili ne, poštuje li se zakonska regulativa te vrijede li određeni zakoni za sve slučajeve i nosioce aktivnosti. Pa pođimo redom.
U posljednje vrijeme mjesto prijepora je do sada javna gradska plaža Kava za neke korisnike pretežno prirodna, a za neke prirodna, a u svakom slučaju bila je mjesto ugodnog odmora i kupanja. Sada se na ovoj plaži vrše opsežni radovi preuređenja kako bi se dobila uređena plaža. Međutim opseg radova i način rada barem kroz posljednje vrijeme sliči više na devastaciju obalnog područja uz nasipanje mora,nego uređenje. Investitor radova na osnovu dobivene koncesije od nadležnih organa Grada Dubrovnika je Valamar Adria Rivijera vlasnik hotela koji su nekad pripadali HT Babin kuk. Namjera je da se dobije uređena plaža za hotel Argosy. Investitor tvrdi da ima sve potrebne dozvole za projekt koji je usklađen sa UPU-om Babin kuk i GUP-om Grada Dubrovnika, a u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, što nam potvrđuje i inspekcija zaštite okoliša,koju su pozvali nezadovoljni građani, koja također tvrdi da su svi postupci investitora u ovom slučaju legalni. Nama preostaje da prihvatimo ovo stanje i da čekamo završetak radova, jer bi i u suprotnom rješenju inspekcije bilo nemoguće vratiti prirodno stanje plaže. Nadamo se da ćemo dobiti uređenu plažu, kako nam obećava investitor, koju će moći koristiti ne samo gosti hotela nego i građani Grada, što je uostalom zakonito pravo, svih korisnika na pomorskom dobru. Nije mi poznato je li ikad javnosti predočen ovaj projekt da se vidi što se i kako radi s kojim ciljem, pa bi sigurno bilo manje prijepora i protesta. Takvu informaciju koliko znam nisu dale ni nadležne institucije. Ipak ne mogu ne ukazati na podatak iz UPU-a Babin kuk, koji je osnova za ovaj projekt, kojeg je prihvatila bivšauprava HT Babin kuk gdje se u čl.3.6.1 st.E1 i 2.vidi da se ne odobrava nasipanje mora i zadiranje u obalu kod uređenja plaža, kao ni promjena prirodnih plaža. Premda inspekcija dalje tvrdi da nije potrebna Studija utjecaja na okoliš kod nasipanja i postavljanja lukobrana u čl.79,st.5 Zakona o zaštiti okoliša se navodi da izuzetak može biti samo zahvat radi žurnog sprečavanja nastanka ili uklanjanje posljedica nastale štete uslijed viših sila što ovdje nije slučaj. U UPU Gruškog akvatorija čl.70 se navodi da se kod svakog nasipanja obale obavezno treba izraditi Studija, ne znamo zašto nije trebalo kod plaže Kava. Prema izjavi vlasnika Valamara i pred hotelom President se vrši ojačavanje i zaštita obale kako bi se spriječile štete uslijed vjetra lebića odnosno devastacije plaže koje izazivaju valovi pa se postavio i valobran okomito na smjer njihova djelovanja, a ujedno se povećava i površina plaže. Posebno mi se čini zanimljivim postavljanje podvodnog kamenometa ne bili se i na taj način razbili valovi. Obzirom da lebić može dosegnuti brzinu do 8 bofora (olujni vjetar), a u nekim slučajevima do 12 bofora (orkanski vjetar), a valovi do 4m i više malo sam skeptičan u uspjeh tog zahvata. Moglo bi se dogoditi da to kamenje završi na plaži,a to će se vidjeti kod prve veće lebićade. Obzirom na svrhu zahvata vjerojatno bismo kod ove plaže mogli prihvatiti navedeno izuzeće Studije.
Sada imamo i najnoviju koncesiju za plažu u uvali Lapad. Činjenica je da je stanje te plaže vrlo loše pa koncesionar ima namjeru radi njenog uređenja potrošiti 100 milijuna kuna. Za građane bi svakako bilo zanimljivo znati kako će ta plaža poslije uređenja izgledati, što će se i u kojem opsegu raditi, jer ono što se na maloj sličici vidi ne daje jasan pregled. Nadamo se da će građanima u ovom slučaju biti pružena mogućnost uvida u projekt prije početka radova na uređenju, kako ne bismo imali prijepore o nastalim promjena. Mislim da treba spomenuti kako je jedna od najljepših plaža u Gradu Copacabana uređena plaža dobivena u najvećem djelu nasipanjem mora i betoniranjem, kada i sa dozvolom ili bez dozvole nije mi poznato. Sljedeće veliko nasipanje mora sa iskopom od kamenja i zemlje je Mandrač ili lučica Solitudo, koju gotovo nitko ne spominje. Premda služi svrsi za vezivanje privatnih brodica ne daje sliku urednog zahvata,koji bi priličio Dubrovniku. Poznata je i po neuspjelom postavljanju plaže sada potpuno devastirane. Kada je ova lučica formirana možda znaju starije generacije. Po UPU Gruški akvatorij na ovom mjestu se predviđa manja lučica po stručno izvedenom projektu, dok će ispred ljetnikovca Ghetaldi-Gondola biti izgrađena veća lučica, obje će činiti Športsku luku Solitudo za 125 privatnih brodica, kao i mjesto za Veslački klub Gusar i Ronilački klub Dubrovnik.
Kada će biti izgrađena luka je stvar dalje budućnosti vjerojatno uz nasipanje mora ili na pilonima. Predviđa se pristup luci ulicom koja bi išla od okuke na ulici V.Lisinskog u smjeru Copacabane ka vili Franici duž koje se predviđaju tri parkirališta,drugi pristup bi bio iz smjera JD Orsan iza kojeg bi se preko novo formirane obale postavio produžetak ulice V.Lisinskog koji bi se spojio sa ulicom I.Zajca kod posljednje kuće na obali Solituda. Hoće li se formirati ulica u produžetku obale do Športske luke to još nije vidljivo, tu postoji mogućnost daljnjeg nasipanja obale radi izgradnje ceste. Iz svega je vidljivo da su se na obali Babin kuka vršili, da se vrše i da će se vršiti nasipanja mora i betoniranja, ali treba utvrditi jesu li ona stvarno potrebna i izvode li se po zakonu o zaštiti okoliša, pogotovo kako bi se izbjegla totalna betonizacija. Kako nam koncesije već iskaču iz paštete, trebalo bi i kod koncesioniranja preispitati opravdanost i svrhu tog procesa, jer ćemo ako se ovako nastavi što se tiče obale mora i plaža ostati bez i jedne javne gradske plaže.
Marko Tomić
Stavovi i mišljenja u rubrici ‘Vaše vijesti’ ne izražavaju nužno uredničku politiku redakcije portala dulist.hr, već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora.