DuList IN

Tko se sjeća kultnog SF filma snimanog na Lokrumu? Uskoro će dobiti i glazbenu premijeru

gosti iz galaksije 4

Kultni klasik domaćeg filma Gosti iz galaksije, kojega je 1981. godine režirao Oscarom nagrađeni redatelj Dušan Vukotić, nakon 36 godina od svoje kino-premijere, ima i glazbenu premijeru. Soundtrack legendarnoga filma, kojega potpisuje jedan od najvećih domaćih autora filmske glazbe Tomislav Simović, bit će uskoro objavljen na vinilnoj LP ploči u izdanju riječko-zagrebačke diskografske kuće Fox & His Friends.

Glazba iz filma Gosti iz galaksije konačno je našla svoj put do javnosti. Do sada je smatrana izgubljenom, no nakon nalaženja izvornih vrpci, te restauracije u znanom studiju Cedar Audio u Cambridgeu, spremna je zauzeti svoje mjesto u povijesti ovdašnje glazbe. Autorski rad Tomislava Simovića sniman je u zimu 1980. godine i prvi je u potpunosti elektronski soundtrack nekoga dugometražnog hrvatskog filma. Izdanje kojega u ožujku objavljuje Fox & His Friends, otisnuto je u Njemačkoj, na audiofilskom 180-gramskom vinilu. Uključuje i detaljnu opremu: dvostruki omot, rijetke fotografije iz filma, biografije Dušana Vukotića i Tomislava Simovića, uvodnike ugledne muzikologinje Irene Paulus i filmskoga kritičara Željka Luketića, te poseban poster Ksenije Prohaske koja tumači ulogu svemirske heroine Andre. Svjetsku distribuciju preuzela je poznata nizozemska kuća Clone Records.

Gosti iz galaksije (ili Visitors from the Galaxy u engleskoj verziji) klasik je europskoga i ex-jugoslavenskog žanrovskog filma iz 1981. godine. Nalazi se u mnogim specijaliziranim enciklopedijama znanstvene fantastike i fantasyja, a osvojio je i nekoliko nagrada na onodobnim filmskim festivalima u Madridu, Trstu i Bruxsellesu. Domaću publiku i publicistiku prilično je zbunio svojom hrabrom mješavinom dječjeg filma, fantastike i horrora, tako da ga se i danas (neopravdano) zaobilazi u ozbiljnijim analizama. Ipak, u povijesti filma ovog prostora teško je naći bizarniji film od Gostiju iz galaksije: neobični junaci, posjet heroine Andre iz svemira, nudisti koji dočekuju i traže susret s izvanzemaljcima, muškarac koji razvije dojke kako bi nahranio svoje gladno dijete i na koncu, čudovište koje pobije svoje domaćine. Film je sniman u Dubrovniku, danas omiljenoj lokaciji Igre prijestolja i sličnih visokobudžetnih naslova, dok su interijeri snimljeni u slavnom češkom studiju Barrandov. Koncept i dizajn čudovišta potpisao je Jan Švankmajer, a pored Ljubiše Samardžića, Žarka Potočnjaka i Ksenije Prohaske u filmu glumi i tada mladi debitant Rene Bitorajac. Gosti iz galaksije mogli su se vidjeti u kinima mnogih zemalja, poput tadašnje Čehoslovačke, Zapadne Njemačke, Poljske, Španjolske, Italije i Kube.

Redatelj Dušan Vukotić (1927-1998) Oscarom je nagrađen 1962. godine za svoj Surogat, čime je potaknuto i svjetsko priznanje artističkog fenomena Zagrebačke škole crtanog filma, poznate po svom osobitom, antidisneyjevskom stilu, apstrakciji, reduciranoj animaciji i bavljenju mračnijim, odraslijim temama netipičnima za komercijalni animirani film. Glavni glazbeni kompozitor te škole bio je Tomislav Simović (1931-2014), glazbenik rođen u Zagrebu, koji je do svoje smrti potpisao preko 300 glazbenih partitura za film, televiziju i radio. Simović je bio i veliki ljubitelj i majstor jazza, te je sa svojim orkestrom često i nastupao. Vukotić ga je s pravom odabrao za Goste iz galaksije, jer se nije ustručavao koristiti u to vrijeme novu i nepopularnu elektroniku, volio je eksperimentirati zvukovima i nije odobravao stroge podjele na ozbiljnu i popularnu glazbu. Rezultat je iznimno važan, pionirski rad, koji s lakoćom tvori novu dimenziju dramaturgije filma, ali usput i pionirski probija prostor razvoju elektronske glazbe na domaćim prostorima. Tomislav Simović smatra se među muzikolozima jednim od najvažnijih autora primijenjene glazbe, njegovi radovi za serije Profesor Baltazar i Maxi Cat dosegli su status hita, dok je iznimnu produktivnost zadržao sve do kraja života. Nalazio je vremena pisati za američki Ear Magazine i tada utjecajnu Filmsku kulturu, držao je akademska predavanja i rado prenosio svoje znanje. Nažalost, njegova uloga u povijesti filmske glazbe nije adekvatno popraćena, te je i ovo izdanje diskografske kuće Fox & His Friends jedan od pokušaja da se ta činjenica ispravi.

Za ovo vinilno izdanje odabrane su najvažnije glazbene teme iz filma Gosti iz galaksije. Istraživanje materijala, prvotnu restauraciju i odabir potpisuju Leri Ahel i Željko Luketić, voditelji i vlasnici izdavačke kuće Fox & His Friends. Leri Ahel višegodišnji je radijski profesionalac iz Rijeke, gdje od početaka na Radio Svidu, preko angažmana na Elektrana Radiju, Studiju B i Pioneer DJ Radiju, producira svoju emisiju Mutant Disco Radio Show, koja je doživjela preko 300 izdanja i re-emitira se na brojnim radio stanicama Europe, pa čak i Afrike. Filmski i glazbeni kritičar Željko Luketić od 1993. godine objavljuje za niz magazina, od Kinoteke i Heroine, pa sve do Filmonauta i Orisa. Suradnik je i scenarist Hrvatske radiotelevizije, bivši djelatnik kulturne redakcije Radija 101, član žirija brojnih domaćih filmskih festivala i umjetnički direktor Dana hrvatskog filma 2015. i 2016. godine. Autor je kompilacije elektronske glazbe Ex Yu Electronica III (Subkulturni Azil, Maribor), ko-autor antologije elektronske glazbe Electronic Jugoton – Synthetic Music From Yugoslavia 1964-1989, te kustos izložbi Borghesia: Mi vam ne vjerujemo, Druga strana groznice subotnje večeri: Socijalistička disco kultura, te Vizualni jezik socijalističkog disca. Doktorand je filmologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Izdavačka kuća Fox & His Friends projekt je udruge Jučer Danas Sutra, platforme za audiovizualna istraživanja iz Zagreba, koja će u svom radu, te posebno u ediciji Zvuk hrvatskog filma, nastaviti objavljivati najznačajnije radove domaćih autora.

Pročitajte još

Nikola Batinović emotivnom izvedbom u Superstaru rasplakao Severinu

Dulist

FOTOGALERIJA Dan je savršen za šetnju po Gradu

Dulist

MLADA FOTOGRAFKINJA O PROJEKTU U TRSTENOME Leonardino dubrovačko podvodno kraljevstvo

Andrea Đurasović