Čak 16 dubrovačkih mališana sukladno odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini 2019./2020. bit će uskraćeno za pomoćnike u nastavi. Umjesto ukupno traženih 32-oje u OŠ Marina Getaldića na raspolaganju će ih imati tek petero učenika, jednako je u OŠ Ivana Gundulića, OŠ Lapad dodijeljen je jedan manje, dok će u OŠ Mokošica i OŠ Antuna Masle asistente imati tek po jedan đak.
Razlog ovome uz sustav dijagnostike, školski program koji je nedovoljno prilagođen svim skupinama, čak i roditelji, kako nam objašnjava specijalistica školske medicine dr. med. Matija ČaleMratović, u prvom redu je izmijenjen Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima. Donesen u studenom 2018., tvrdi, u mnogočemu je manjkav.
— On omogućuje pomoć učeniku u obliku pomoćnika u nastavi djeci koja imaju poteškoće u motorici gornjih i donjih ekstremiteta, primjerice dijete koje ne može samo dohvaćati predmete, samostalno hodati ili se oblačiti. Zatim, teškoće u komunikaciji i socijalnim interakcijama te senzornoj integraciji, ali samo ako su povezane s poremećajima iz autističnoga spektra, teškoće u intelektualnom funkcioniranju udružene s drugim utjecajnim teškoćama, teškoće proizašle oštećenjem vida i teškoće koje se manifestiraju u ponašanju tako da ih ometaju u funkcioniranju i ugrožavaju njihovu fizičku sigurnost i/ili fizičku sigurnost drugih učenika. Na ovaj način odabrano je nekoliko vrlo specifičnih dijagnoza, ali ne i stvarno funkcioniranje djeteta – govori Čale-Mratović.
Ministarstvo ne poznaje sadržaj vlastitih pravilnika
Naime, sve je veći broj djece koja imaju teškoće na više razvojnih područja koja ne pripadaju skupinama navedenim u pravilniku, ali zajedno ga onemogućuju u samostalnom funkcioniranju u razredu.
— Imamo primjere djece kojima je na Jedinstvenom tijelu vještačenja određen IV. stupanj invaliditeta zato što su se uvažile sve teškoće koje dijete ima. Iako je svaka bila manjeg stupnja, zajedno su tvorile stupanj IV., tj. teški invaliditet. Po Pravilniku takvo dijete nema pravo na pomoćnika u nastavi. To su djeca koja po svojim teškoćama ne spadaju u kategoriju koja pohađaju obrazovanje u posebnom razredu, ali ona opet nisu u stanju samostalno funkcionirati. Zatim su tu djeca koja imaju teškoće u komunikaciji, socijalnim interakcijama i senzornoj integraciji, ali da bi dobili odgovarajuću pomoć moraju biti iz autističnog spektra i imati dokumentaciju koja to potkrepljuje. U suprotnom ni ona neće dobiti pomoćnika – naglašava.
Također, Pravilnik priznaje djecu koja imaju intelektualne poteškoće, međutim, isključivo udružene s drugim utjecajnim teškoćama. Ovo posljednje je poprilično nedefinirano pa su tako nedavno dobili odbijenicu za nekoliko djece na koju se može primijeniti ovaj opis.
— Odbili su nas s obrazloženjem da dijete nema veće teškoće intelektualnog funkcioniranja, iako bi se ono obrazovalo po sasvim drukčijem obliku što upućuje na to da se u Ministarstvu ne snalaze posve dobro s važećim pravilnicima. Tu su i teškoće koje se manifestiraju tako da ometaju osobu u funkcioniranju, ugrožavaju njegovu sigurnost ili fizičku sigurnost drugih. Jasno da hiperaktivno dijete koje ima teškoće pažnje i koncentracije te bježi iz razreda ili se sukobljava s drugim učenicima ugrožavajući time svoju sigurnost i onu drugih, neće imati papire s ozbiljnijom dijagnozom poremećaja u ponašanju koje po Pravilniku opravdava pomoćnika. A upravo je njemu on potreban kako bi se spriječio ozbiljniji poremećaj u ponašanju u višim razredima. Zbog toga smo u velikoj nevolji – iznosi dr. med. Matija Čale-Mratović. Ova skupina zadaje im najviše problema osobito ako su u kombinaciji s blažim kognitivnim i intelektualnim odstupanjima.
— Sve je više djece s disharmoničnim razvojem, što znači da su u nekom segmentu svog funkcioniranja dobri ili jako dobri, a u drugom izuzetno loši. Ona će zaostajati dosta u nastavi, ali ne mogu imati dijagnozu intelektualnih teškoća. Ako uz to imaju jezičnogovorne teškoće, slabije razumijevanje ili teškoće ekspresivnog govora, lošu pažnju, koncentraciju te su hiperaktivni oni ne mogu samostalno biti uspješni u razredu. Pravilnik, nažalost, toj djeci ne daje priliku. Ovo je posebno bitno početkom obrazovanja jer je taj period odlučujući za kasniji odnos prema učenju i postignuće u školi, a time i uspjeh u životu – zaključuje ova specijalistica školske medicine.
Roditelji skloni utjecati na nalaze
Mada, apostrofira, najveći problem predstavlja loše osmišljen Pravilnik, jedan od razloga da dijete nema pomoćnika leži u nepotpunoj dokumentaciji koja bi opisala njegovo funkcioniranje i rezultirala dijagnozom. U ranoj dobi, kaže, s jedne strane ni stručnjaci nisu skloni davati tzv. teže dijagnoze pa jedan dio mališana koji imaju poteškoće iz autističnog spektra je nemaju. Za to potreban je multidisciplinarni tim stručnjaka kojeg mi u Dubrovniku do nedavno nismo imali.
— U nekim pak slučajevima roditelji imaju direktan ili indirektan utjecaj. Vole imati dobre nalaze i nastojat će utjecati na ono što piše u njima ili pojedine neće dostaviti. Neki roditelji kad dobiju pomoćnika misle da su time riješili problem što nije uvijek tako. Važno je prihvatiti teškoće, odnosno funkcioniranje djeteta onakvog kakvo jest. To stanje nije za čitav život. Primjerice, kod neke djece znate da imaju određeni kapacitet, no u ovom času njega ne koriste zbog neke druge teškoće. Ako ste spremni prihvatiti njihovu funkcionalnost kakva je sada, onda ćete im na puno učinkovitiji način pomoći. U suprotnom, ako izbjegavate nešto uočiti, propuštate uključiti dijete u odgovarajući program razvijanja i usvajanja vještina koje mu nedostaju ili se ono muči u neadekvatnom programu kojeg ne može savladati što ga dodatno traumatizira i opterećuje – dodaje Čale-Mratović.
Nužno je pratiti djetetov razvoj, prilagoditi mu se, skinuti mu teret jer tek onda ono stekne snagu da usvoji više gradiva te napreduje. Pogrešno je očekivati da se ono ponaša u skladu s našim željama i u konačnici obrazovnim sustavom koji ne uvažava različite osobine i sposobnosti.
— Mi danas u školi imamo integrirano mnogo djece s većim teškoćama nego je to bilo prije. Tako u istom razredu imamo jako širok dijapazon dječjih poteškoća, sposobnosti i talenata, a samo jedan program s jednim učiteljem koji bi svakom trebao pružiti maksimum, što je nemoguće. Moje je mišljenje da je on u sadašnjim okolnostima optimalan tek za 20–30 posto djece dobrih kapaciteta. Dijelu je dosadno, a dio se pati zbog prevelikih zahtjeva – donosi specijalistica školske medicine dr. med. Matija Čale-Mratović.
Pomoćnik djeluje na sveukupnu školsku klimu
‘Angažman pomoćnika u nastavi za našu školu je od iznimnog značaja’, priča za DuList ravnateljica OŠ Lapad Nikolina Soko. Od ukupno devet koliko ih je zatraženo u središnjoj te onoj područnoj na Montovjerni resorno Ministarstvo je na temelju čl. 6 st. 10 Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima za školsku 2019./2020. godinu izdalo suglasnost za uključivanjem tek njih četiri.
— Reakcija roditelja je kao i naša, razočaravajuća. Osim svakodnevnih izazova koje nose školske obaveze, a i samo zdravstveno stanje učenika, javlja se i dodatna – kako objasniti djetetu da poslije toliko godina zajedničkog druženja, uzajamnog učenja i pomoći više nema svoga pomoćnika? Roditelji su svakako očekivali potporu i pozitivan odgovor Ministarstva kojeg, nažalost, nisu dobili. Nadamo se da će odluka ministrice Blaženke Divjak za imenovanje Povjerenstva koje će izvršiti provjeru opravdanosti neodobrenih zahtjeva za dobivanje prethodne suglasnosti za cijelu Republiku Hrvatsku biti u najboljem interesu đaka – govori Soko.
U svrhu osiguranja normalnog životnog ritma djece s poteškoćama, nadodaje ravnateljica, svi smo pozvani dati vlastiti doprinos njihovoj inkluziji u društvo. Pomoćnik u nastavi oblik je podrške koji su uključeni u redovni sustav obrazovanja te je jedan od ključnih čimbenika za uspješno usvajanje znanja i vještina ne samo one s teškoćama, već za svakog učenika u razrednom odjeljenju.
— Poslovi pomoćnika u nastavi realiziraju se tijekom boravka đaka u školi i izvanučioničkim aktivnostima, koje su dio kurikuluma i GPiP škole. Uloga pomoćnika za učenika je olakšavanje procesa njegovog uključivanja u primarno obrazovanje čime se ujedno unapređuje i kvaliteta njihovog školovanja jer se ona odvija u prirodnom socijalnom okruženju. Pomoćnik je tu kako bi ga usmjeravao, poticao njegovu pažnju i koncentraciju u obavljanju školskih aktivnosti i zadataka, ali i svih onih radnji koje su djetetu otežane. Također, pomoćnik ohrabruje vršnjake tipičnog razvoja da na različite načine uključuju osobu s teškoćama u školski život čime se poboljšava kvaliteta klime te potiču zajednicu na uvažavanje potreba – ističe. Pomaci su prisutni, kako u normativnom obliku odnosno usvajanju znanja, tako i u svakodnevnom radu te vještinama, objašnjava ravnateljica OŠ Lapad Nikolina Soko. Pomoćnik jača osobnost učenika s teškoćama, jača odnos ‘ja to mogu’, integrira ga, socijalizira, pomaže u prevladavanju socijalno-psiholoških prepreka. Njihov angažman sustavno je evaluiran.
— Napretke pratimo putem dokumentacije koju vodi koordinator te pomoćnik u nastavi. Tijekom svakodnevnog rada pomoćnik piše svoj dnevnik rada gdje bilježi što je i na koji način đak radio u školi. Izrađuju se evidencijske tablice, raspored sati te njihova realizacija, upitnik za samoprocjenu pomoćnika u nastavi kojeg jednom mjesečno predaje koordinatoru, a na temelju kojih koordinator mjesečno priprema sastanke te konačno završno godišnje izvješće u kojem se prati, ocjenjuje i utvrđuje napredak učenika u edukacijskom procesu. Osim navedene dokumentacije, koordinator za pomoćnike u nastavi radi bilješke o individualnim savjetovanjima, izrađuje program rada pomoćnika u nastavi, dostavlja anketni upitnik za učitelje o pomoćnicima u nastavi te sustavno koordinira u komunikaciji s roditeljima – tumači.
Potplaćeni i svrstani u ‘ostalo osoblje’
Problemi se mogu pojaviti, iznosi, kad pomoćnik i učitelj ne znaju što je uloga pomoćnika. Nažalost, katkad dobiju upute koje nisu u skladu s inkluzivnim pristupom pa je dijete opet izloženo diskriminaciji. Iskustvo drugih država koje su dosta ranije započele s ovom praksom je kako takav rad doprinosi izdvajanju đaka i čini ga ovisnim, što je suprotno svrsi podrške. Jednako je i kad se od pomoćnika očekuje da izradi potreban didaktički materijal ili čak da zna prilagoditi građu. Ipak kao najveći izazov Soko izdvaja što još uvijek nisu prepoznati kao važni čimbenici u odgojno-obrazovnim ustanovama pa su time i potplaćeni.
— Posao pomoćnika u nastavi je nedovoljno plaćen i sukladno tome trebalo bi promijeniti odnos prema njemu jer je ovo ujedno i poziv. Plaćeni smo za četiri sunčana sata, a nerijetko ostajemo duže jer nam je dobrobit učenika i njegove potrebe na prvom mjestu. Prilikom izvanškolskih aktivnosti te terenske nastave odvajamo dodatno vrijeme kako bi dijete s poteškoćama moglo sudjelovati u svim oblicima odgojno obrazovnog rada. U vrtiću radila sam s jednim takvim dječakom kojem je prilikom upisa u prvi razred dodijeljen pomoćnik. Kako smo on i ja ostvarili kvalitetan odnos, a po preporuci stručne osobe bilo je poželjno da ga po mogućnosti u školi prati isti. To je za mene bilo jedno sasvim novo iskustvo, a kako sam oduvijek voljela djecu te sam posebno senzibilizirana na onu s poteškoćama u razvoju, nisam se dvoumila prilikom prihvaćanja ovog izazova. Grad Dubrovnik je organizirao edukaciju na kojoj smo informirani o značenju i ulozi pomoćnika u nastavi kao i probleme s kojima ćemo se susretati – ispričala nam je pomoćnica u nastavi Gloria Ribić.
Uvjeti prijave su rigorozni, a preporučljivo je da posjeduju afinitet prema osobama s teškoćama u razvoju, imaju razvijene komunikacijske vještine, emocionalno su stabilni i dosljedni. Poželjno je i poznavanje stranog jezika, kao i prethodno iskustvo.
— Posao pomoćnika u nastavi zahtjeva predanost, smirenost, pravovremeno reagiranje, a posebno ljubav i empatiju. Nakon završene školske godine smatram da bi pomoćnici u nastavi, kako bi što kvalitetnije odrađivali svoj posao trebali imati stalne edukacije, biti bolje tretirani, prepoznati kao dio sustava odgoja i obrazovanja, a samim time kao zanimanje. Nepostojanje pomoćnika u nastavi kao zanimanja u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti još je jedan problem koji nas koči u radu. Svrstani smo u ‘ostale radnike’, odnosno mi smo tehnička podrška, a radimo puno više od toga – mišljenja je Ribić.
ZAHTJEV MORA BITI POTKRIJEPLJEN DOKUMENTACIJOM
Zbog stanja djeteta može se podnijeti i tijekom školske godine
— Osim zahtjeva i opisa funkcioniranja za svako pojedino dijete, rješenja o primjerenom programu obrazovanja za učenika te suglasnosti roditelja, uvjet za dobivanje pomoćnika jest jedna od navedenih teškoća koja treba biti potkrijepljena relevantnom medicinskom, psihološkom, edukacijsko-rehabilitacijskom i drugom dokumentacijom koju je roditelj dostavio stručnom povjerenstvu škole kao i mišljenje školskog liječnika o funkcionalnim sposobnostima – podvlači ravnateljica OŠ Lapad Nikolina Soko. Za djecu koja upisuju prvi razred osnovne škole potrebno je i mišljenje predškolske ustanove.
— Primjerice, ako vaše dijete uistinu pokazuje teškoće koje se manifestiraju u ponašanju tako da ometaju funkcioniranje njega samoga i ugrožava druge, a ako teškoća nije potkrijepljena psihijatrijskom dijagnozom poremećaja ophođenja, učenik ne zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom. Rok za podnošenje zahtjeva za učenika koji pohađa osnovnoškolski program je do 1. ožujka tekuće godine, dok je za učenika koji upisuje prvi razred osnovne škole do 15. lipnja tekuće godine. U situacijama kada se pogorša psihofizičko stanje učenika škola može podnijeti zahtjev i tijekom školske godine – naglašava Soko.
IZ PRORAČUNA IZDVOJENO 1.671.200 KUNA
Grad uložio prigovor resornom ministarstvu
— Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvorno je izdalo prethodnu suglasnost za 16 od 32 učenika/učenica osnovnih škola Grada Dubrovnika za koje je Stručno povjerenstvo Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji procijenilo potrebu uključivanja pomoćnika u nastavi. Iz tog razloga Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika dana 4. srpnja uputio je pisani prigovor Ministarstvu temeljem kojeg će ovo tijelo pokrenuti reviziju svih suglasnosti koje nisu odobrene te nas o tome u skorom roku izvijestiti – poručili su iz Gradske uprave. Prigovorom je posebno istaknuto kako je Grad Dubrovnik već osigurao sredstva za plaće i pripadajuće doprinose za sve potencijalne pomoćnike u nastavi, njih 32, i to dijelom iz Europskog socijalnog fonda, a dijelom iz vlastitih proračunskih prihoda.
— Za ovaj projekt iz Proračuna za 2019. godinu tako je izdvojeno 1.671.200,00 kuna. Zato je od Ministarstva zatraženo da preispita svoju odluku te izda prethodnu suglasnost za uključivanjem pomoćnika u nastavi za svih 32 učenika s poteškoćama u razvoju u osnovnim školama Grada Dubrovnika kako bi svi nesmetano nastavili svoje obrazovanje – dodali su.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 17. srpnja 2019.