Zoran Milanović pobijedio je na predsjedničkim izborima 5. siječnja 2020. godine i postao peti predsjednik Republike Hrvatske. Protukandidatkinju, dotadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, pretekao je sa 104.901 glasom prednosti. Milanović je na izborima dobio 1.034.389 glasova postavši tako jedini političar otkako je Hrvatska samostalna koji je izabran na dvije najvažnije državne funkcije – najprije za premijera, a sada i predsjednika.
Peti hrvatski predsjednik rođen je 30. listopada 1966. u Zagrebu. Nakon Knežije, preselio se na Trnje gdje, kako je sam priznao, mu nije bilo strano potući se s vršnjacima. Tad, nosio je nadimak Basta. Voli istaknuti kako je formiran isključivo u zagrebačkom okruženju, ali intrigirala ga je obiteljska povijest pa je potrazi za precima i njihovim životnim putovima istraživao je po arhivima, od onih u austrijskim vojarnama do sinjskog samostana, donosi Jutarnji.hr
Njegov otac Stipe Milanović u socijalističkom je režimu obavljao prilično važne dužnosti: bio je tajnik kabineta Mike Tripala i zagrebački gradski zastupnik, vodio Odbor za izgradnju dvorane Vatroslav Lisinski, a početkom 90-ih prešao u HDZ i postao pomoćnik ministra Vlatka Pavletića.
Obitelj majke Đurđice Matasić gotovo dva stoljeća živjela je u Senju. Među najzanimljivijim događajima u izbornoj kampanji 2016. bila je Milanovićeva izjava da mu je djed bio ustaša. Riječ je o Petru Plišiću, očuhu njegove mame Đurđice, kojega je šef SDP-a donedavno prešućivao.
Zoran Milanović, srednju školu završio je u Centru za upravu i pravosuđe, a potom je upisao Pravni fakultet u Zagrebu. Međutim, sveučilišnu nastavu počeo je pohađati godinu kasnije zbog služenja vojnog roka. Također, to razdoblje života obilježilo mu je bavljenje sportom, ali i Novi val. Bio je uspješan student te dobitnik Rektorove nagrade. Nakon završetka fakulteta 1991. zaposlio se na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Dvije godine kasnije, po preporuci prijatelja Siniše Petrovića, došao je u Ministarstou vanjskih poslova. Naime, Zlatko Canjuga predložio ga je predsjedniku Franju Tuđmanu pa je nedugo kao pripadnik OESS-a otišao u mirovnu misiju u Azerbajdžan. Zoran Milanović imenovan je 1996. savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra. No, krajem 1999. godine sa suprugom Sanjom Musić vratio se u Zagreb i učlanio u SDP.
Isprva Milanoviću je povjerena komunikacija s NATO-om, a bio je i pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Na poziv Ivice Račana, dao je stavku u Ministarstvu te otišao raditi u SDP. Račan ga je 2006. godine imenovao za koordinatora medijskih aktivnosti, no na toj poziciji nije se dugo zadržao. Kada je u travnju 2007. godine preminuo čelnik stranke Ivica Račan, u SDP-u su tek nešto više od pola godine prije izbora morali organizirati izvanredne unutarstranačke izbore, a Milanović je objavio kandidaturu za predsjednika, piše Dnevnik.hr
Početkom lipnja 2007. izabran je za predsjednika SDP-a, a poziciju je potvrdio i na redovnim stranačkim izborima u svibnju 2008. godine. Na čelno mjesto stranke biran je i 2012. godine, kada je također bio jedini kandidat za predsjednika SDP-a. Za predsjednika SDP-a izabran je i 2016., kada na unutarstranačkim izborima pobjeđuje protukandidata Zlatka Komadinu. Sa SDP-om je na parlamentarnim izborima u studenom 2007. doživio poraz pa je iduće četiri godine bio na čelu oporbe kao predsjednik SDP-a, ali i saborski zastupnik.
Više sreće na izborima imao je četiri godine kasnije kada je s Kukuriku koalicijom osvojio 80 mandata u parlamentu i postao hrvatski premijer. U Milanovićevom je mandatu napisan, osmišljen i proveden predstečajni zakon prema kojem su bogate poduzetnike otpisom duga spašavali mali dobavljači. Na parlamentarnim izborima 2015. godine, kada je iz koalicije izašao IDS, koji se odlučio na samostalan izlazak na izbore, SDP s partnerima za svega je nekoliko mandata izgubio vlast u Hrvatskoj te je Zoran Milanović ponovno postao čelnik oporbe.
Poraz je djelujući unutar Narodne koalicije na izvanrednim izborima ponovio godinu kasnije. Tada se povlači s mjesta predsjednika SDP-a, a za šefa te stranke izabran je Davor Bernardić. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjednika SDP-a i odrekao se saborskog mandata, otvorio je konzultantsku tvrtku EuroAlba Advisory. Otkrio je da je savjetovao albanskog premijera Edija Ramu, no ne s kim je još poslovao.
Unatoč ranijim izjavama kako nikada neće biti predsjednik, jer u toj funkciji ‘ne vidi smisla’, 17. lipnja 2019. na svom Facebook profilu Zoran Milanović objavio je kandidaturu za predsjednika. Stranačka tijela njegov naum potvrdila su mjesec dana kasnije. Nakon toga dobio je potporu i HSS-a, HSU-a, PGS-a, Reformista, Demokrata, IDS-a, Laburista, GLAS-a, MDS-a i Stranke umirovljenika te se upustio u utrku za Pantovčak pod sloganom ‘Predsjednik s karakterom’, a nedugo i s onim ‘Normalno’.
Zoran Milanović oženjen je i otac dvojice sinova, Ante Jakova i Marka. Suprugu Sanju, danas poznatu liječnicu, upoznao je 1991. na dočeku Nove godine. Svoje prvo zajedničko putovanje platili su si tako što su po stanovima prodavali usisavače.