Kandidat za novog čelnika ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Dubrovčanin Matko Glunčić ima podršku premijera Plenkovića i HDZ-a, ali ne i koalicijskog partnera HNS-a, stranke ministrice Blaženke Divjak.
Kako pišu nacionalni mediji, Glunčić se ne uklapa u svjetonazorske stavove HNS-a, kojem je reforma obrazovanja u vrhu političkih prioriteta. Kažu, Glunčić bi vodio reformu, ali joj se istodobno protivi.
Podsjetimo, Matko Glunčić rođen je u Dubrovniku gdje je završio i srednju školu. Diplomirao je, a potom i doktorirao na Odsjeku fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području biofizike. Zaposlen kao docent na istom odsjeku, stručno se usavršavao na Max Planck institutu za kompleksne sustave u Dresdenu, Njemačka. U početku svog znanstvenog rada proučavao je organizaciju i evoluciju genoma čovjeka i ostalih primata. Razvio je metodu koja izravno preslikava simbolički DNK-niz u frekvencijsko područje te na osnovi ove metode i algoritam za pronalaženje i analizu različitih vrsta višestrukih ponavljanja u genskom nizu.
Glunčić je bio dio ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme u vrijeme dok ju je vodio Boris Jokić. Tada se protivio predloženom modelu i bio jedan od žešćih kritičara reforme. U mandatu Predraga Šustara, ministra obrazovanja u kratkotrajnoj vladi Tihomira Tima Oreškovića, Glunčić je bio predložen za voditelja ekspertne skupine. a u mandatu ministra Pave Barišića Glunčić je imenovan državnim tajnikom za međunarodnu suradnju.
Premda je u više navrata isticao kako između njega i ministrice Divjak nema sukoba, zanimljivo je da se Glunčić za voditelja ekspertne radne skupine kandidirao bez konzultacija s njom, a nije se složio ni s njenom idejom da se kurikularna reforma eksperimentalno uvede u sedamdesetak škola.
Inače, Glunčić ‘potpisuje’ izjavu koja je dosta burno doživljena u medijima. Krajem 2016. godine je komentirao rezultate testa PISA 2015., najvećeg svjetskog obrazovnog istraživanja znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina. Na pitanje kako to da u školama imamo dvije trećine učenika koji prolaze s odličnim i vrlo dobrim uspjehom, a na istraživanjima poput PISA postižemo ispodprosječne rezultate, Glunčić je izjavio:
-U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas su u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra.
Kad je nakon ove izjave tražena njegova ostavka Glunčić se ispravio:
-Nespretno sam se izrazio i moje su riječi izazvale negativne konotacije, a što mi nikako ni u kojem slučaju nije bila namjera. No, to ne umanjuje nepromišljenost izjave pa se ovom prilikom još jednom ispričavam cjelokupnoj javnosti ako sam svojom izjavom nekoga uvrijedio.