Nekoliko obrazovanih individua s iskustvom rada i u komercijalnom i u javnom sektoru, s puno energije, strasti za umjetnošću i želje za smislenijim životom koji odlično funkcionira kao tim.
Volimo misliti i da smo mladi i perspektivni, što pokazuje i naš smisao za humor – riječi su ovo mladog i sasvim spremnog tima ljudi koji se nalazi iza projekta ‘Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika’.
Njihove plakate kojima su opasali građevinske radove u Lazaretima sigurno ste već primjetili, a naveliko se već priča o ‘toj nekoj novoj ideji’. E pa da ne bi sve ostalo na ‘toj nekoj’, zamolili smo ih da predstave sebe, svoj rad, planove…. Zrinka Lucianović glavna je koordinatorica projekta zadužena za nabavu opreme i usluga i pripremu preduvjeta za programe u lađama kojima Grad Dubrovnik upravlja. Pero Mrnarević umjetnički je voditelj i zadužen je za razvijanje umjetničkog programa u cijelom kompleksu Lazareta. Marijana Bračić zadužena je za komunikaciju s javnošću programa i aktivnosti u sklopu projekta, a Nikoleta Belemečić pak brine o projektnoj dokumentaciji i logistička je podrška u operativnom rješavanju zadataka.
Različitosti obogaćuju te ih stoga ne vidimo kao problem već upravo suprotno, kao šansu da se zajednički kroz kreativnost razvijamo i učimo jedni od drugih. Na taj način izgrađujemo međusobno povjerenje rušeći vlastite predrasude
— Osim ovih ‘propisanih’ zaduženja, preuzeli smo i neke dodatne shodno vlastitim afinitetima, znanjima i vještinama. Pa je tako Nikoleta pravi mali ekspert za računalnu tehnologiju i poslovnu špijunažu, Zrinka brine o usklađenosti boja i dezena outfita tima, koreografiji i razvoju kvalitetnih međuljudskih odnosa, Pero je zadužen za dizajn, kreativno prekidanje tišine i ometanje ozbiljnosti, a Marijana osim što diže ukupni estetski dojam ujedno je i svojevrsno sidro tima – napominju nam simpatični kreativci.
Prvo i osnovno pitanje koje se nameće jest na koji način će funkcionirati platforma Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika? Postoje oni ‘fizički’ faktori, poput obnove, ali i oni drugi, poput stalnog razvoja društva uopće kroz ponudu kakva dosad nije postojala u gradu. I to nam je ovaj ‘četverac’ detaljnije odgovorio…
— Obnovom i opremanjem prostora trebali bi biti stvoreni preduvjeti za umjetničko djelovanje kako postojećih tako i novih umjetničkih inicijativa i programa. Voljeli bismo da Lazareti postanu mjesto inkubacije novih umjetničkih ideja i inovativnih praksi, ishodište novih kritičkih pristupa našem kulturno-povijesnom naslijeđu te ujedno i referentna točka za slične europske projekte. Vrlo je važno naglasiti da će ova vizija uvelike ovisiti i o našim sugrađankama i sugrađanima, njihovom proaktivnom pristupu i spremnosti na iskorak iz vlastitog komoda i inercije pri participaciji i promišljanju kulturno-umjetničke produkcije. Pri tom prvenstveno mislimo na one koji dosad nisu aktivnije sudjelovali u kulturno-umjetničkom životu Grada, a koje bismo rado uključili – ističu, a na pitanje o okupljanju drugih platformi unutar ‘kreativne četvrti’, odnosno na koji način će se pomiriti svi ponuđeni programi, ističu kako su ‘samim pristankom na sudjelovanje u projektu, svi partneri pokazali spremnost na međusobnu suradnju usprkos raznorodnim interesima i pristupima kulturno-umjetničkoj produkciji.’
Osim što bi Lazareti po završetku obnove trebali obogatiti (kulturnu) turističku ponudu Grada kao nova lokacija za susret sa suvremenom umjetnošću, zamišljeni su i kao mjesto dodira različitih kultura i razmjene ideja
—Različitosti obogaćuju te ih stoga ne vidimo kao problem već upravo suprotno, kao šansu da se zajednički kroz kreativnost razvijamo i učimo jedni od drugih. Na taj način izgrađujemo međusobno povjerenje rušeći vlastite predrasude i u konačnici nadilazimo sami sebe i postajemo bolji ljudi, a samim time i bolje društvo – dodali su nam u zajedničkim odgovorima.
Novi vizualni identitet
Platforma, istaknuli su na društvenim mrežama, ima opće i specifične ciljeve. Međutim, priča vodi ka stalnom unaprjeđenju, razvoju već postojećeg. U tom kontekstu, iznose nam, za ovaj broj DuLista i konkretne projekte.
— Jedan od konkretnih segmenata projekta na kojemu sad radimo su izrada i kreativno predstavljanje alternativnih biografija istaknutih sugrađanki i sugrađana kroz povijest, njihovo predstavljanje putem info-kioska koji razvijamo, ali i putem različitih digitalnih platformi. Inovativnim pristupom želimo približiti vlastitu povijest kroz njene protagoniste ne samo domicilnom stanovništvu, već i posjetiteljima Grada. Nadalje, kao što ste mogli primijetili, aktivni smo i na društvenim mrežama, posebice Facebooku i Instagramu, a planiramo i same Lazarete proširiti i to bez građevinske dozvole. Naime, širimo se i u virtualni prostor i u tome očekujemo i pomoć medija. Također, uskoro ćemo, nadamo se dobiti i novi, kvalitetni, suvremeni vizualni identitet koji će nam uvelike olakšati komunikaciju, ali i služiti kao temelj za potencijalnu umjetničku produkciju čime bi cijeli projekt trebao postati atraktivniji i podignut na višu razinu – dodali su nam.
Osim navedenih, tu su i neke malo intimnije, bliže ideje.
— Opremamo prostore strojevima potrebnim za kvalitetne radionice. Plan je osigurati lončarska kola, preše za sitotisak, šivaće mašine, 3D printere, opremiti svojevrsni ‘dnevni boravak’ adekvatnim namještajem i knjižnicom. Prilagođavamo jednu od lađa audio tehnološkim zahtjevima kvalitetnih glazbenih programa – nadalje nam pričaju o projektima. A što donosi budućnost i možemo li pričati o nekim budućim radionicama, predavanjima, na detaljniji način? Zapravo, da, ali Lazareti su trenutno u obnovi i tek nakon toga možemo pričati o konkretnijim pomacima.
Inovativnim pristupom želimo približiti vlastitu povijest kroz njene protagoniste ne samo domicilnom stanovništvu, već i posjetiteljima Grada
—Izuzetno je važno naglasiti da su projektom osigurana sredstva isključivo za obnovu i djelomično opremanje Lazareta te jačanje kapaciteta tima i promociju samog projekta, ali ne i za kulturno-umjetnički program u organizaciji nas kao gradskog tima, koji će uslijediti tek nakon obnove. Za njega će trebati osigurati sredstva iz drugih izvora, a kad se ona do kraja definiraju moći ćemo govoriti o konkretnijim radionicama, predavanjima, gostovanjima, izložbama i performansima. U prve tri lađe su sada ‘stisnuti’ korisnici lađa koje se obnavljaju, koji pak za svoje aktivnosti povremeno koriste i četvrtu i petu lađu. Osim toga, poznato je da se ozbiljni programi dogovaraju čak po par godina unaprijed. Dakle, inkubacija je kod nas uistinu u tijeku – iskreno će kreativni tim.
Pojam integriranosti
‘Čvrsta i kvalitetna suradnja između javnog, privatnog i civilnog sektora kroz turističku valorizaciju kulturne baštine’ – jedna je od zapisanih ‘natuknica’ na službenoj Facebook stranici. Na koji način spojiti kulturu i turističku ponudu, a da to nije ‘već viđeno’?
—Osim što bi Lazareti po završetku obnove trebali obogatiti (kulturnu) turističku ponudu Grada kao nova lokacija za susret sa suvremenom umjetnošću, zamišljeni su i kao mjesto dodira različitih kultura i razmjene ideja te kulturne suradnje putem aktivne participacije svih aktera društvenog života Grada. Želimo dati šansu promišljanju i stvaranju drukčije turističke realnosti – istaknuli su nam, a na pojam ‘integriranosti’ i što ista znači u današnjoj dubrovačkoj stvarnosti, imaju ‘lijek i za to’. Uz ‘disclaimer’.
—Ukoliko se pod pojmom ‘integriranosti’ misli na isključene skupine iz društvenog života, poput, na primjer, osoba s invaliditetom, onda integriranosti u svakom društvu nije nikad dosta. Ukoliko se pak misli na ‘otuđenost’ kulturno-umjetničkih institucija i takozvane ‘visoke kulture’ u suvremenoj paradigmi od nedovoljno educirane/kompetentne publike čime se tu publiku pretvara u svojevrsne osobe s invaliditetom, takav elitistički pristup institucija također treba mijenjati. No važno je naglasiti i da se nova, poboljšana društvena realnost na kakvu ambiciozni i dokoni apstinenti kulturno-umjetničkog sadržaja polažu pravo, sukreira u interakciji autora i publike i to kroz neko duže vrijeme. Oni koji od nas očekuju ‘pappa in bocca’ pristup, jako će se razočarati – poručuju, a na zaključno pitanje, o tome što im nedostaje, odnosno što bi voljeli vidjeti u svojim projektima, odgovor je jasan: ‘Željeli bismo proaktivnu publiku, velikodušne sponzore i neskroman budžet za programe.’