Kroz prizmu zakona

Teška kaznena djela protiv života i tijela događaju se, eto, i u gradu koji krasi, još uvijek, epitet sigurnoga

postranjska ubojstvo sipcine 3 1

Iako Dubrovnik još uvijek nosi epitet sigurnog grada za život, nažalost bivamo svjedoci tragičnih događaja koji, naravno, najviše pogađaju žrtve i obitelji. Međutim nitko od nas nije imun na uznemirujuće vijesti. S jedne strane suosjećamo, s druge se u nama rađa strah, pa se ne možemo ne zapitati – ne daj Bože što ako se nešto slično danas-sutra dogodi nama ili našim bližnjima. Posve je razumljiv i onaj ljudski poriv kojem ponekad i svjedočimo da se pravda uzima u svoje ruke, ali smatram da ne trebam naglašavati da je to nedopustivo. Stvari treba prepustiti institucijama koje su nadležne, naravno sukladno zakonskim odredbama, postupati prema počiniteljima. Izložit ću pravnu regulativu Kaznenih djela protiv života i tijela predviđenu našim Kaznenim zakonom koji je u ovom segmentu recentno postrožen. Naime, osim što su za određena kaznena djela iz ove oblasti propisane strože kazne, uvedeno je i novo kazneno djelo o kojem se poprilično debatiralo kako u stručnim krugovima, tako i među širom javnosti.

Ubojstvo
Kazna za „obično“ ubojstvo je najmanje 5 godina zatvora. Teško ubojstvo je kategorija za sebe. Za njega je predviđena kazna „najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora“. Treba sada pojasniti kada je ubojstvo „teško“. Zakon je jasan. Naime, teško je ubojstvo počinio onaj: tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način, tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, tko ubije člana obitelji kojeg je već ranije zlostavljao, tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih niskih pobuda, tko drugoga ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, te tko ubije službenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem službene dužnosti.

Usmrćenje
Posebno kazneno djelo za koje naš Kazneni zakon predviđa manju, od jedne do 10 godina zatvora, kaznu je usmrćenje. Ovo je kazneno djelo počinio onaj „tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, teškim vrijeđanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraženosti ili prepasti“. Također, usmrćenje je počinila i majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duševnog opterećenja zbog trudnoće ili poroda. Predviđena kazna je šest mjeseci do pet godina zatvora. Kazneno je djelo usmrćenja počinio i onaj tko usmrti drugoga na njegov izričit i ozbiljan zahtjev iz suosjećanja zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja. Predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Prouzročenje smrti iz nehaja
Tko prouzroči smrt drugoga iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – stoji u našem Kaznenom zakonu. Nehaj je u kaznenom pravu blaži oblik krivnje. Dva su oblika nehaja: svjesni i nesvjesni. Svjesno je nehajan onaj koji je svjestan da može počiniti kazneno djelo, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi, odnosno da će moći spriječiti. Primjer je pretjecanje preko pune crte. Vozač je svjestan da tako može prouzročiti prometnu nesreću, zna da je opasno, ali ipak se odlučuje na pretjecanje. Ako mu naiđe automobil u suprotnoj traci dok pretječe, smatra, lako će se vratiti u svoju traku. Nesvjesno je nehajan onaj koji nije svjestan da može počiniti protupravno djelo, iako je prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti. Primjerice zna da je osoba alergična na neke namirnice. Rekla mu je da joj zbog konzumiranja određenih namirnica može nastupiti naglo gušenje i smrt. Poziva je na večeru. Ne pita prethodno na što je alergična. Osoba pita sastojke jela, a ova navede tri osnovna sastojka i kaže – ne brini nema ništa drugo. Zaboravila je da je dodala nekih začina, a upravo na jedan od tih začina gost je alergičan. Nastupi naglo gušenje i smrt. Nije dakle domaćin bio svjestan da može svojom nepromišljenošću uzrokovati takvu tragediju, a bio je dužan i mogao i biti svjestan te mogućnosti.

Tjelesne ozljede
Naš Kazneni zakon razlikuje više vrsta tjelesnih ozljeda: „običnu“, tešku, osobito tešku, tešku tjelesnu ozljedu s posljedicom smrti, te tešku tjelesnu ozljedu iz nehaja.
Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje počinio je kazneno djelo „tjelesna ozljeda“ kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Kazna će biti veća, do tri godine zatvora, tko ovo kazneno djelo počini iz mržnje, prema članu obitelji ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje, invaliditeta ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti,
Za ovo kazneno djelo progon se vrši po privatnoj tužbi.
Za teške tjelesne ozlijede, logično, predviđene su veće kazne i to od jedne do osam godina zatvora. Naš Kazneni zakon ne definira koje ozlijede spadaju pod „teške“, stoga ću pojasniti. Naime, kod „obične“ tjelesne ozlijede nema opasnosti za život niti oštećenja nekog važnijeg dijela tijela ili organa. Narušenost zdravlja je kratkotrajna.
Osobito teška tjelesna ozljeda je ona uslijed koje je doveden u opasnost život ozlijeđenog, ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozlijeđenog, ili trajno i teško narušenje njegova zdravlja, trajna iznakaženost ili trajna nesposobnost za reprodukciju. Predviđena zatvorska kazna je od jedne do osam godina.
Tko ovo kazneno djelo počini iz mržnje, prema članu obitelji ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje, invaliditeta ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti, kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina. Prije posljednjih zakonskih promjena donja granica kazne je bila niža – godinu dana. Tko neku od navedenih posljedica prouzroči namjerno, kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
Ako osoba uslijed osobito teške tjelesne ozljede umre predviđena kazna za počinitelja je od tri do petnaest godina zatvora.
Na koncu, tko tešku tjelesnu ozljedu počini iz nehaja kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Onaj tko osobito tešku tjelesnu ozljedu počini iz nehaja kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Dakle za nehaj su znatno blaže kazne.

Sudjelovanje u tučnjavi
Tko sudjeluje u tučnjavi ili u napadu više osoba, ako su tučnjava ili napad imali za posljedicu smrt ili tešku tjelesnu ozljedu jedne ili više osoba, za samo takvo sudjelovanje,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Izmjenama Kaznenog zakona dodano je strože kažnjavanje za onoga tko ovo kazneno djelo počini iz mržnje ili prema bliskoj osobi posebno ranjivoj zbog njene dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće. Za takvog je počinitelja propisana kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora.
Tko organizira ili vodi grupu od tri ili više osoba koje sudjeluju u tučnjavi ili napadu ili organizira takvu tučnjavu ili napad, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Bitno je istaknuti da nema kaznenog djela sudjelovanja u tučnjavi ako je osoba u tučnjavu uvučena bez svoje krivnje ili se samo branila ili je razdvajala druge sudionike u tučnjavi.

Teško ubojstvo ženske osobe
Novo kazneno djelo u našem Kaznenom zakonu je Teško ubojstvo ženske osobe.
„Tko počini rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe kaznit će se kaznom zatvora od najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora“ – stoji u Zakonu.
Pri utvrđivanju kaznenog djela, nadodaje se, uzet će se u obzir da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti, ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno utemeljenom nasilju.
I laiku je, slijedom svega navedenoga, a imajući u vidu razne događaje o kojima smo saznavali kroz priče ili pak putem medija, da nerijetko nije baš jednostavno utvrditi kad je posrijedi primjerice ubojstvo, a kad usmrćenje ili pak teška tjelesna ozljeda sa smrtnom posljedicom. Teško je često i utvrđivanje je li bila posrijedi namjera ili nehaj, svjesni ili nesvjesni. Zato naravno postoje nadležna tijela; od policije, preko državnog odvjetništva, do suda. Da se utvrde točne okolnosti svakog konkretnog slučaja i da kazneno djelo bude adekvatno kvalificirano, a počinitelj primjereno kažnjen.

Pročitajte još

U Hrvatskoj se grubo krše osnovna ljudska prava prava zatvorenika, ali krenule su promjene na bolje

Kako zaustaviti boleštinu? Na gnjusne uvrede i klevete tijekom i nakon izbora treba uzvratiti tužbama!

TRGOVCI TRAŽE REVIZIJU ZAKONA O TRGOVINI Na gubitku su kažu i oni i radnici!