Početkom listopada prošle godine zamjenik gradonačelnika Željko Raguž u društvu gradskih komunalaca šetuckao se Uvalom Lapad ‘educirajući’ građane kako bi se trebali brinuti o ponašanju svojih kučaka, voditi ih na povodcu i za njima lijepo pokupiti sve što ‘istresu’ na ulicu.
Tih dana, naime, u punu provedbu krenula je stara odluka Gradskog vijeća, donesena još u studenom 2009. godine, a prema kojoj više neće biti milosti prema neodgovornim vlasnicima, čiji kućni ljubimci stvaraju i ostavljaju ‘nered’ na gradskim ulicama. Najavio je tada Raguž kako ćemo komunalne redare češće viđati u gradskim pješačkim zonama i na dječjim igralištima, a oni koji budu ‘uhvaćeni na djelu’ bit će i kažnjeni novčanom globom.
Ipak, nakon tri mjeseca od početka primjene rezultati su vrlo mršavi, rekli bismo gotovo i nikakvi.
Kako su nam odgovorili iz gradske uprave, komunalni redari su u zadnjih 90 dana pronašli tek jednu (ali očito vrijednu!) žrtvu, kojoj su ‘lupnuli’ kaznu jer su joj/mu psa zatekli bez povodca. Ipak, s obzirom na stanje gradskih ulica i drugih zelenih površina, koje su doslovno ‘izbombardirane’ psećim izmetom, gotovo se nevjerojatnim čini podatak kako isti ti komunalni redari nisu u tri mjeseca globili niti jednog neodgovornog vlasnika koji nije ‘pokupio’ za svojim psom.
Stižu skeneri!
– Problem su psi koji se kreću slobodno bez vlasnika. Vrlo je teško doći do podataka o vlasniku – žale se gradski komunalni redari, koji će tom problemu pokušati doskočiti uz pomoć skenera.
– Svaki pas mora imati mikročip smješten na lijevoj strani između uha i vrata psa koji se očitava posebnim skenerom. Stoga je dogovoreno da tvrtka Sanitat nabavi skener s kojim će rukovati osoba zaposlena u Sanitatu i bavi se napuštenim psima. Isto tako zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede dozvolu za pristup bazi podataka “Lysacan”, upisniku svih registriranih pasa na području republike Hrvatske s ciljem učinkovitijeg postupanja – odgovorili su nam.
Vrijedi ovaj problem sagledati i sa stajališta vlasnika pasa. Brojne vrste pasa žude za dobrim istrčavanjem u parkovima i na livadama, što im gradskom odlukom nije dozvoljeno gotovo na području cijelog grada Dubrovnika. Naime, slobodno kretanje pasa zabranjeno je u svim parkovima i na svim zelenim površinama koje gradske službe redovito održavaju. Pa gdje onda poći s psom u šetnju? Gdje se u Dubrovniku uopće može pustiti psa da se slobodno kreće?
– Zelene površine u kojim je dozvoljeno slobodno kretanje pasa su Petka, Gorica sv. Vlaha, Srđ i slične lokacije – odgovorili su nam iz gradskih službi. Dakle, redom je riječ ili o perifernim područjima ili šumovitim (a time i neprohodnim) dijelovima grada.
Bilo kako bilo, glasno najavljivana provedba odluke od koje su mnogi strepili i strahovali, kao i mnogo toga drugog u ovom gradu nije dobila svoj pravi smisao. Slikovito rečeno, tresla se brda, rodio se miš.
500 kuna za udomljavanje
Zanimljivo je istaknuti podatak kako od dana donošenja Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca prema Gradu Dubrovniku nije podnesen niti jedan zahtjev za jdnokratnim novčanim poticajem za udomljavanje životinja u iznosu od 500 kuna. S druge strane, Grad Dubrovnik drugim je općinama i gradovima na području Dubrovačko-neretvanske županije ispostavio faktura u iznosu od 316.200 kuna, a na račun smještaja životinja u sklonište na Žarkovici. Riječ je o gradovima Metkoviću, Korčuli i Pločama te općinama Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston, Orebić i Zažablje. Nije poznato je li navedeni iznos proslijeđen skloništu, budući da je ipak riječ o namjenskim sredstvima.