Prema odluci UN-a, Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja.
“Poremećaj iz spektra autizma” (PSA) predstavlja neurorazvojni poremećaj koji utječe na način na koji osoba komunicira, ostvaruje socijalne odnose i doživljava svijet oko sebe. Radi se o razvojnom poremećaju te se klinička slika tijekom života pojedinca mijenja, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Očituje se kroz: ) teškoće u socijalnoj komunikaciji i interakciji; b) ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja, interesa i aktivnosti
Dijagnoza se donosi kada su navedeni simptomi prisutni u ranom razvojnom periodu, uzorkuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te kada se smetnje ne mogu bolje objasniti intelektualnom onesposobljenošću ili općim razvojnim stanjem (iako se intelektualna onesposobljenost i autizam mogu javiti zajedno).
Radi se o spektru, odnosno poteškoće se manifestiraju na različite načine i mogu dolaziti u različitom intenzitetu. Neki trebaju veliku podršku, dok su drugi potpuno samostalni i visokofunkcionalni – svaka autistična osoba je jedinstvena. Simptomi se mogu uočiti već oko 18. mjeseca života, a dijagnozu postavlja stručni tim (dječji psihijatar, psiholog, edukacijski rehabilitator). Autizam se ne može izliječiti, ali se uz pravovremenu podršku (logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut) simptomi mogu ublažiti i razvijati potencijal osobe.
Razumijevanje autizma se mijenja i razvija pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja iz područja neuroznanosti, genetike, psihologije, pedagogije i psihijatrije, kao i društvenih promjena. Prije samo nekoliko desetljeća autizam je bio rijetko prepoznat i uglavnom smatran teškim i izoliranim razvojnim poremećajem u djetinjstvu te su se naglašavali deficiti i tražili uzroci. Danas znamo da su autistične osobe vrlo različite te nisu ograničene na jedan jedinstveni oblik funkcioniranja niti se pojavnost može povezati s jednim jedinstvenim uzrokom. U novije vrijeme se zagovara pristup koji ističe ljudska prava i inkluziju, a u kojem se autizam ne doživljava kao problem koji treba riješiti, nego kao dio ljudske raznolikosti koji treba razumjeti i podržati. Suprotno prethodnim uvjerenjima da se autistične osobe treba prilagoditi okolini, stavlja se naglasak na prilagodbu okoline kako bi se uklonile prepreke, istaknule njihove jake strane i omogućila veća uključenost, samostalnost i kvalitetniji život.
Više o dijagnostici, što učiniti ako je djetetu dijagnosticiran autizam, udrugama i kontaktima pročitajte na stranicama HZJZ-a.
