Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1990. godine proglasila je drugu subotu u listopadu Svjetskim danom hospicija i palijativne skrbi.
Svakodnevni rad s bolesnicima koji imaju potrebu za palijativnom skrbi dovodi do raznih izazova. Ulaskom u skrb za bolesnika svjesni smo koji se ishod očekuje, a to je smrt o kojoj se u našem društvu najmanje razgovara i smatra se tabu temom, piše Hdomst.
Dostupna palijativna skrb zakonska je obveza prema konvencijama Ujedinjenih naroda te je potrebno zajedničko zalaganje za prihvaćanje palijativne skrbi kao ljudskog prava koje proističe iz prava čovjeka na dostupnost najvišeg mogućeg standarda fizičkog i mentalnog zdravlja.
Umiranje se smatra prirodnim procesom; smrt se ne ubrzava niti se odgađa. Cilj palijativne skrbi je očuvanje najbolje kvalitete života do smrti.
Veliku ulogu u palijativnoj skrbi imaju medicinske sestre te su one preuzele ulogu koordinatora sustava palijativne skrbi u sustavu skrbi za bolesnika. U toj ulozi zadaća medicinskih sestara je koordinacija i povezivanje svih dionika iz zdravstvene, socijalne i duhovne skrbi kao i službe specijalističke palijativne skrbi, predstavnike institucija i organizacija te lokalne samouprave, ustanove za edukaciju i neprofitne organizacije.
