Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja. U 2015. godini Svjetski dan zdravlja posvećen je provođenju globalne kampanje o sigurnoj hrani.
Taj dan ujedno je prigoda za upozorenje vladama, civilnom društvu, proizvođačima, zdravstvenim radnicima, potrošačima i cjelokupnoj javnosti o važnosti sigurne hrane te ulozi koju svatko od nas može imati kako bi hrana na našim tanjurima bila sigurna za jelo.
Svjetski dan zdravlja obilježit će i Hrvatski Crveni križ prigodnom akcijom na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Građanima će biti dijeljeni leci s uputama kako svoju hranu učiniti sigurnom, a neki od njih imat će priliku zaigrati i kviz te osvojiti prigodne nagrade. Bit će održana i prodaja ekoloških proizvoda Eko Sever, a dio prihoda namijenjen je u humanitarne svrhe.
Svjetska zdravstvena organizacija zajedno s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food Agriculture Organization of the United Nations – FAO) radi na promicanju važnosti sigurne hrane i poziva na međunarodnoj razini sve države svijeta na podršku. Globalizacija, uz porast putovanja i trgovine, povećava širenje bolesti uzrokovanih hranom. U skladu s međunarodnim standardima o hrani („Codex Alimentarius“) Svjetska zdravstvena organizacija nastoji spriječiti bolesti koje se prenose hranom.
Postupak opskrbe hranom vrlo je složen i drastično se promijenio u proteklih pedesetak godina te uključuje više razina mogućnosti zagađenja (primjerice uzgoj, proizvodnja, skladištenje, transport, distribucija, prodaja i dr.) prije nego dođe do potrošača. Hrana zagađena u jednom dijelu svijeta može imati posljedice za zdravlje ljudi na drugoj strani svijeta.
Pristup dovoljnoj količini sigurne hrane važan je za održavanje zdravog života i promociju dobrog zdravlja. Sve veće promjene u okolišu, novi neočekivani patogeni uzroci i razvoj antimikrobne otpornosti, predstavljaju nove izazove za nacionalnu sigurnost zdravstvenog sustava hrane. Hrana koja sadržava štetne bakterije, viruse (primjerice hepatitis A), parazite ili druge kemijske supstance ulazeći u organizam uzrokuje niz bolesti od proljeva (primjerice kolera) do karcinoma.
Mnogi ljudi će tijekom svojega života oboljeti od bolesti koje se prenose zagađenom hranom ili vodom. Bolesti koje se prenose hranom ometaju socioekonomski razvoj i opterećuju sustav zdravstvene skrbi te nanose štete nacionalnoj ekonomiji, turizmu i trgovini. Približno dva milijuna osoba godišnje, uključujući i djecu, umire od posljedica konzumiranja zagađene hrane ili vode, a više od dvjesto raznih bolesti prenosi se hranom. Primjeri nesigurne i zdravstveno neispravne hrane su nedovoljno kuhana hrana životinjskog porijekla, voće ili povrće zagađeno izmetom i dr.
Zdravstveno neispravna hrana uzrokuje dugoročne zdravstvene probleme (primjerice teški metali – živa) kao što su neurološki poremećaji i maligne bolesti. Bolesti uzrokovane zagađenom hranom imaju znatno veći utjecaj na osjetljivu populaciju (dojenčad, trudnice, bolesne i starije osobe osjetljivog zdravlja) vodeći do razvoja teških bolesti i smrti. Najčešći simptomi bolesti koje se prenose hranom su bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev.
Sektor hrane je multidisciplinaran jer na njemu rade stručnjaci raznih profila koristeći dostupna znanstvena postignuća i tehnologiju. Potrošači moraju biti dobro informirani o prevenciji, uzrocima i komplikacijama koje mogu nastati zagađenom hranom, ali i znati kako se pravilno ponašati pri rukovanju hranom. Odgovarajućom pripremom može se spriječiti najveći broj bolesti koje se prenose hranom.
Kao dio globalne strategije smanjivanja tereta zbog bolesti koje se prenose hranom, Svjetska zdravstvena organizacija odredila je pet jednostavnih poruka – Pet ključeva za sigurnu hranu, zasnovanih na znanstveno utemeljenim činjenicama, kao osnovnim principima koje bi svaka osoba trebala znati u sprječavanju bolesti koje se prenose hranom. Sigurna hrana područje je javnog zdravlja kako bi se potrošači zaštitili od rizika razvoja akutnih i kroničnih bolesti koje se prenose hranom (primjerice ebola koja je povezana sa zagađenim mesom).
Svjetski dan zdravlja obilježit će i gradska društva Crvenog križa u mnogim hrvatskim gradovima i to organiziranjem zdravstveno-preventivnih aktivnosti.
Pet ključeva za sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu
1. Održavajte čistoću.
2. Odvojite sirove namirnice od kuhane hrane.
3. Potpuno termički obradite hranu.
4. Čuvajte hranu pri sigurnim temperaturama.
5. Upotrebljavajte zdravstveno ispravnu vodu i sirove namirnice.
GDCK Dubrovnik