Povodom 50. obljetnice Večernjakovih nagrada za šampione turizma održan je panel koji je prethodio dodjeli Večernjakovih nagrada za šampione turizma, a Dubrovnik je rekorder po broju osvojenih nagrada u proteklih 50 godina djelovanja Turističke patrole.
Na panelu su sudjelovali ministar turizma i sporta Tonči Glavina te bivši ministri turizma Niko Bulić i Darko Lorencin. Govorili su o turizmu, brojkama, ali i o budućnosti.
– Brojke iz ekonomske perspektive pokazuju ono što se odnosi na prihod. Međutim, hoćete li razgovarati o prosječnim plaćama korisnika u turizmu, o samom turističkom prometu i tako dalje ili ćemo razgovarati o turizmu koji se danas događa na cijelom nizu destinacija, a koji ne da se nije događao pije 50 godina, nego se nije događao ni prije 15 godina. Promijenilo se puno toga. Službeni podaci hrvatskog turizma, Hrvatske Narodne banke, kažu da samo odnosu na 2016. godinu, prihodi u prvom kvartalu hrvatskog turizma su se udvostručili – rekao je ministar turizma i sporta.
Kada je riječ o prosječnim plaćama u turizmu, kaže da je uvijek bila niža od prosječne plaće Republike Hrvatske, a sad je situacija da su u turizmu rasle preko 100 posto. No, uz sav pozitivan rast postoji i cijeli niz ograničenja.
– Imamo cijeli niz ograničenja koje treba uzeti u obzir i trebamo razumjeti kao što je raspoloživost radne snage. U fazi smo kada ono što imamo moramo zadržati, a da bi zadržali moramo imati strukturu – upozorava ministar Glavina.
Istaknuo je i da rezultate kakve turizam ima danas nije očekivao do kraja iduće godine. Govorio je i o promjeni sustava poreza i njegovom utjecaju na održivost kapacitet. Osim toga, progovorio je i o važnosti utjecaja na kvalitetu života građana.
– Recimo, konkretno, u Dubrovniku i cijelom nizu destinacija moramo i kroz kontroliranje tog djela utjecati na poboljšanje uvjeta za kvalitetu života naših sugrađana – naglašava ministar turizma i sporta.
Govorio je i o kulturi života od imovine, a ne od rada. Ističe, da živimo bolje, kvalitetnije, lakše zarađujemo novac od imovine, onda se fizički teži poslovi manje rade. Nikada više poticaja, tehnologije i svega drugog nismo imali, ali ljudi teže poslove neće raditi.
– Od kuharskih pomoćnih poslova, do konobarskih, kuharskih… Plaće su dobre, ali je teško, to je težak posao – navodi ministar Glavina.
Progovorio je i o budućnosti bavljenja turizmom, a pogotovo od imovine.
– Ako mi danas tako dobro živimo u turizmu, a pogotovo od imovine, naša djeca sigurno se sutra neće turizmom baviti kako smo se bavili mi – upozorava ministar.
Ministar je okupljenima postavio i retoričko pitanje: Koliko će gradova nakon što se zatvori neka građevna zona reći: ‘Ok, sad je dosta’. Umjesto toga tražit će otvaranje nove.
Bilo je riječi i o Planu upravljanja, dokumentu u kojem će destinacije iznijeti u kojoj strukturi smještaja sebe vide, u kojoj strukturi ugostiteljskoj i svakoj drugoj žele biti da bi na osnovu toga napravili jedno vijeće Turističke zajednice da bi na kraju donijeli odluku o planu upravljanja.
Bivši ministar turizma i sporta Niko Bulić progovorio je raščlambi privatnog smještaja.
– Smještaj za domaćine je jedna činjenica, a iznajmljivanje apartmana velikih agregatora je druga činjenica – navodi Bulić.
Kaže da je ostala konstanta to što ljudi turizam vole kritizirati, a bez turizma, objektivno govoreći, se Hrvatska ne može ni zamisliti, smatra.
– Turizam privremeno zaustavi rat, njega privremeno zaustavi Corona, on se ponovo proklija – rekao je bivši ministar.
Bivši ministar Turizma Bulić, naglašava da dugoročno sve što se ulaže u turizam to se i vrati. Ističe važnost ravnoteže zadovoljstva domaćina i gosta.
– Prije se govorilo ‘Gost je uvijek u pravu’, a sada mora biti zadovoljstvo i domaćina i gosta da bi se postignula ravnoteža – poručuje bivši ministar Bulić.
Progovorio je i o tome kako je Dubrovnik toliko atipičan po prosjeku, daje raznolikost te ne ovisi više pojedinačno. Istaknuo je da se na platformama za ocjenjivanje turizma mogu se ocijeniti razni čimbenici usluge, ali po njemu bitna je Value for money.
Bivši ministar Darko Lorencin se na početku osvrnuo na to što je bila najgora stvar u turizmu, a to je brojanje turista. Istaknuo je da su od tih brojki važnije neke druge. Govorio je i o tome kako misli da Hrvatska neće doživjeti krizu po pitanju pada broja turista.
– Neki smatraju da je smanjenje jedan posto turista kriza, ali to je potpuno krivo, kriza je smanjenje od 7,8,9 posto i više – rekao je bivši Ministar turizma Lorencin te naveo i neke ishodišne točke inflacije. Nije zaobišao trgovačke lance u kojima se više osjeti utjecaj inflacije.
– Koliko košta čaša vode u Hrvatskoj, toliko, kod nas košta toliko, ali turisti prihvate cijenu u Hrvatskoj. Danas kad maknete sve poreze, namete, logistike i tako dalje, gola cijena je i dalje veća od nekih drugih sredina.
Kada je riječ o žilavoj inflaciji, kaže da postoji ogroman prostor za poboljšanje, ali da smo u nekim segmentima čak i nazadovali. Komentirao je i uvođenje ravnih krovova te kako njima nije mjesto u staroj jezgri te da jako veliki broj kubika građevina nije onakav kakav bi trebao izgledati.
