Nekada davno, prije nego što su televizija i internet preuzeli ulogu informiranja, radio je bio prozor u svijet – jedini izvor vijesti, zabave i glazbe. No, unatoč tome sluša se i danas, samo na malo drukčije načine nego prije, a četvrtak, 13. veljače, obilježava se kao njegov svjetski dan.
Ovaj medij ima dugu tradiciju i povijest, a ljudi su se godinama okupljali oko njega, slušali prijenose uživo, pratili najnovije događaje i maštali uz dramske emisije. U teškim vremenima, posebno tijekom ratova, radio je bio glas nade, poveznica s vanjskim svijetom i glavni izvor informacija. Iako su se mediji razvili, radio i dalje odolijeva vremenu, prilagođava se novim tehnologijama i ostaje vjeran svojoj misiji – informirati, educirati i zabaviti. Svjetski dan radija prilika je da se prisjetimo njegove bogate prošlosti i važnosti koju i danas ima u našem životu.
Izum radija obično se pripisuje Gugliemu Macroniju, talijanskom izumitelju koji je 1895. godine prvi put uspješno poslao i primio radio signal na daljinu. Bio je prvi pionir u razvoju bežičnih komunikacija, a njegov rad postavio je temelje za razvoj radija kao sredstva masovne komunikacije. Međutim, u razvoju radija sudjelovali i drugi znanstvenici i izumitelji, poput Nikole Tesle i Alexandra Popova. Tesla je, primjerice, ranije radio na sličnim principima prijenosa bežičnih signala, dok je Popov također smatrao da je radio ‘njegov’ izum jer je u Rusiji izvodio eksperimente s radio valovima u istom razdoblju kao i Marconi.