Nebrojeno smo se puta uvjerili koliko prirodne sile mogu biti nemilosrdne, kako na kopnu tako naročito na moru. Olujno jugo, velike količine kiše, jaka bura… znaju uzrokovati kod nas veliku štetu, a pravovremena upozorenja od strane meteorologa znače nam jako puno da zaštitimo kako sebe, tako i našu imovinu i okoliš.
Od 1950. godine svake se godine na današnji datum, 23. ožujka, a u spomen na osnivanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO), obilježava Svjetski dan meteorologije. I naš Državni hidrometeorološki zavod član je ove međuvladine organizacije, odnosno specijalizirane agencije UN-a koja broji 185 članica.
Svake godine ovaj dan ima određenu temu, odnosno geslo, a ove je godine to ‘Motrenjima danas do sigurnijeg sutra’. Cilj je ukazati na značaj pravovremenog predviđanja vremenskih događaja, naročito onih ekstremnih, koje značajno smanjuje negativne posljedice na ljude, okoliš i gospodarstvo.
Meteorologija je itekako uznapredovala te se danas uz pomoć suvremenih uređaja može na vrijeme i vrlo precizno predvidjeti ono što nas očekuje i to je itekako bitno, a naročito jer spašava brojne živote na svjetskoj razini.
Ravnateljstvo civilne zaštite u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom izradilo je brošuru ‘Olujno nevrijeme’ u okviru projekta ‘Drafting Disaster Risk Reduction Awareness Raising Guidelines and Disaster Loss Data & Assessment System (DrawData)’. Uz pojašnjenja osnovnih pojmova o tome što je olujno nevrijeme i kakve može imati posljedice, donosi i niz drugih korisnih informacija s ciljem zaštite života i smanjenja šteta. Ističe se pravodobno reagiranje i praćenje na DHMZ upozorenja te pojašnjava funkcioniranje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).
‘Sustav ranog upozoravanja i upravljanja krizama’ (SRUUK) jedinstven je alat kojim se u Hrvatskoj od kolovoza 2023. godine, porukama putem mobilnih telefona, brzo i učinkovito obavještava građane o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Putem SRUUK-a informacije o nadolazećim prijetnjama brzo se i, jednako važno, vjerodostojno prenose od nadležnih institucija do krajnjih korisnika. Ovaj sustav ujedno je i važan alat kada je riječ o prilagodbi na klimatske promjene. Naime Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, tijela državne uprave i znanstvene institucije u čijoj je nadležnosti upravljanje rizicima od katastrofa odgovorni su za praćenje vremenskih obrazaca, razine mora, pojave klizišta, poplava, suša i drugih pokazatelja kako bi se pružila pravovremena upozorenja javnosti’ – pojašnjava se na službenim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite.
