Nije slučajno baš 21. ožujka odabran za obilježavanje Svjetskog dana Downovog sindroma. Naime, ovaj datum simbolizira tri reprodukcije 21. kromosoma što je glavno genetsko obilježje osoba s Down sindromom. Naziv potječe od imena engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji ga je 1866. prvi opisao, gotovo 100 godina prije nego što je pronađen uzrok poremećaju.
Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine francuski genetičar, prof. Jerome Lejeune. Na 21. paru kromosoma otkrio je još jedan kromosom viška. Umjesto dva, tu su se nalazila tri kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Takav poremećaj nalazi se u svakog čovjeka s Downovim sindromom. Nije ga moguće izmijeniti, niti liječiti.
Ljudi s Downovim sindromom imaju određeni stupanj poremećaja u razvoju koji varira od osobe do osobe i nemoguće je odmah poslije porođaja ustanoviti koji će stupanj poremećaja dijete imati. Zdravstvene teškoće koje imaju osobe s Downovim sindromom vrlo su varijabilne: 30 do 60 posto osoba ima srčane greške, 20 posto osoba ima endokrinološke probleme, najčešće poremećaji u radu štitne žlijezde. Osim toga, djeca s Downovim sindromom mogu imati neurološke, hematološke poremećaje, poremećaje lokomotornog sustava, gastroinstestinalnog sustava, bolesti oka i/ili usne šupljine. Kod osoba sa Downovim sindromom prisutno je i intelektualno oštećenje različitog stupnja.
Bez obzira koliko oboljenja ili poremećaja je prisutno, ova djeca trebaju posebnu pažnju tijekom odrastanja, različite medicinske i rehabilitacijske postupke – defektološki i logopedski tretmani, fizikalna terapija, te posebne metode učenja. Obilježavanje Svjetskog dana Downovog sindroma ima za cilj promovirati svijest i razumijevanje, kao i pitanja vezana uz mobiliziranje podrške i priznavanje dostojanstva, prava i dobrobiti za osobe s Downovim sindromom. Simbol današnjeg dana su šarene bječvice pa ih ne zaboravite obući u znak podrške osobama s Downom.