Predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO), koji pokazuju da građani Hrvatske i dalje imaju nisko povjerenje u političke institucije poput Vlade, Sabora i pravosuđa. Ipak, zabilježen je blagi porast povjerenja zahvaljujući recentnim izborima, a najviše je poraslo povjerenje u predsjednika države i civilno društvo.
Istraživanje su proveli Gong, Sveučilište u Dubrovniku, FPZG i FFZG, na uzorku od 690 osoba koje koriste internet. Pokazalo se da građani najviše vjeruju članovima obitelji, znanstvenicima i vojsci, dok političari izazivaju pretežno negativne emocije – ogorčenost, bijes i strah.
Svjetlana Knežević, zamjenica izvršne direktorice Gonga, kazala je da se bez povjerenja društvene spone i društveni odnosi lako rastaču, a to je opasno za demokraciju.
– Gong želi društvo aktivnih građana i građanki, ali i društvo odgovornih institucija. A za to je potreban zajednički napor različitih aktera – od civilnog društva i medija, preko akademske zajednice do vlasti – kazala je.
Profesorica Mirjana Tonković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pojasnila je da sudionici u ovom istraživanju sada pokazuju veću zainteresiranost za politiku i izbore nego prije dvije godine i smatraju se bolje informiranima.
– Ako je povjerenje visoko, onda će građani htjeti sudjelovati u radu institucija i izlaziti na izbore. Važno je spomenuti i da oni koji vjeruju više u institucije i njihovu efikasnost – manje vjeruju u teorije zavjera. Najviše povjerenja u institucije imaju birači stranke na vlasti, a najmanje izborni apstinenti – rekla je Tonković.
Profesorica Ivana Hromatko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prezentirala je rezultate o tome koje emocije dominiraju kada ljudi razmišljaju o političarima i politici.
– Vodeće emocije su negativne. To su ogorčenost, ljutnja, gađenje, prijezir, bijes, a zatim anksioznost, tjeskoba i strah. Pozitivne emocije – nada, ponos, sreća, divljenje – su na dnu ljestvice. Isto tako, dokazano je da entuzijazam pozitivno utječe na percepciju političke efikasnosti. Ako pozitivno percipirate politiku, imat ćete percepciju da možete promijeniti okolnosti, da možete utjecati na ishode, da ćete izlaziti na izbore. Nažalost, on je nizak, pa to objašnjava veliki postotak apstinenata na izborim – pojasnila je Hromatko.
Govoreći o tome koliko građani i građanke vjeruju u teorije zavjere, Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, kazao je da u odnosu na primjerice Grčku ili SAD, postotci za Hrvatsku nisu visoki.
– Najmanje se vjeruje u teorije zavjere o klimatskim promjenama, a značajno više o teorije vezane o COVID-19 da se od javnosti i dalje skrivaju informacije o štetnosti virusa a najviše u teorije o velikoj zamjeni stanovništva, o čemu su desni akteri govorili tijekom izbora. Ono što je zabrinjavajuće, ali se može objasniti događajima na Bliskom istoku, je da rastu antisemitske teorije zavjere o židovima koji upravljaju događajima. Soroš je i dalje meta u tom smislu. Imamo tu i umjeren rast teorija o globalnoj eliti, koji nastoje održati prirodni prirast kroz GMO hranu. U post pandemijskom kontekstu raste teorije zavjere o tome da se javnosti skriva štetnost cjepiva, i stara ideja o tajnim društvima poput masona i iluminata, povezano s antisemitizmom. Imate i rast uvjerenja u veći digitalni nadzor na društvenim mrežama – rekao je Blanuša.
Asistent s FPZG-a Bartul Vuksan-Ćusa predstavio je kakve veze imaju populistički stavovi s biračkim ponašanjima.
– Zanimalo nas je kako populistički stavovi utječu na biračko ponašanje. Gledano po skali lijevo-desno, nema razlike u rasprostranjenosti populističkih stavova između političkih grupa. Iako se populistički politički akteri nalaze na desnici, to se ne bilježi kod birača – pojasnio je.
Profesor Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuo je važnost rezultata analize financijske učinkovitosti medijskog sektora u RH.
Koordinator ADMO-a, profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, naglašava kako je ovaj projekt od ključne važnosti za RH jer jača otpornost društva na dezinformacije i pridonosi zaštiti demokratskih vrijednosti.
– Hrvatska time aktivno doprinosi borbi protiv informacijske manipulacije i jača vlastite kapacitete za očuvanje sigurnog i pouzdanog digitalnog okruženja – zaključio je Brautović.