Elektrifikacija je opasno zahvatila autoindustriju, a sve većom brzinom u nove modele infiltrira se i mild/blaga hibridna 48-voltna tehnologija. Trenutno na našem tržištu nema previše modela s 4-cilindarskim turbobenzincima s ovom tehnologijom. Vrlo je malo modela s cijenom ispod 200.000 kuna s 48-voltnom mild hibridnom tehnologijom koja je u ovom trenutku privilegija premium brendova poput Mercedesa, BMW-a, Volva…
Najjeftiniji kompakt s 4-cilindarskim motorom i 48-voltnim blagim hibridom je Suzuki Vitara 1.4 turbo (129 KS) s početnom cijenom od 129.976 kuna, a najbliži mu je novi Seat Leon s 1,5-litrenim eTSI benzincem sa 110 KS, koji košta 148.615 kuna. Malo iznad granice od 200.000 kuna je nova generacija VW Golfa s 1,5-litrenim eTSI benincem od 150 KS, a cijena mu je 204.467 kuna.
Riječ je o 48-voltnom uređaju koji radi kao elektromotor i generator, a remenom je povezan s radilicom, objašnjava dr. Željko Marušić.
– Ideja je jednostavna: kad se automobil zaustavlja ili koči, uređaj radi kao generator te intenzivno kinetičku energiju automobila pretvara u električnu i pohranjuje u bateriju povećanog kapaciteta. Pri ubrzanju sustav počinje raditi kao elektromotor i, prvo ne uzima energiju od motora i drugo, dodaje energiju u pogon, odnosno svoju snagu pridodaje pogonskom motoru. Time se istodobno postiže učinkovit sustav Start-Stop.
Sustav nove generacije, temelj suvremenih blago-hibridnih sustava, sklop elektromotor-generator ima izdvojen te je remenom spojen na radilicu. A povećanje radnog napona instalacije s 12 na 48 V povećava učinkovitost. To se ostvaruje pomoću dodatne 48-voltne baterije, odnosno baterijskog modula. Povećanjem napona proporcionalno se smanjuje jakost struje i povećava učinkovitost (smanjuju gubici), mogu se ugraditi tanji i lakši kabeli, što će pojednostaviti izvedbu i smanjiti potrošnju goriva.
Prijelaz na 48-voltnu instalaciju, u sustavu elektromotor-generator, omogućit će bolju energetsku bilancu automobila, dakle dodatno će smanjiti potrošnju goriva i emisiju štetnih plinova, kaže dr. Željko Marušić. – Učinkovitijom regeneracijom kinetičke energije, generatorskim „modom“ pri usporavanju i kočenju te intenzivnijim elektromotornim potporama pri ubrzavanju omogućava se znatna ušteda goriva.
Najveći su dobici, i više od 10 posto, u gradu, dakle u vožnji s velikim odjelom usporavanja i ubrzavanja. Na otvorenom potrošnja goriva i emisija CO2 smanjuju se za oko pet posto. Svi suvremeni turbobenzinci opremaju se „blago-hibridnim“ sustavom. Da bi sustav bio učinkovit, ugrađena je i razmjerno mala litij-ionska baterija, kapaciteta oko 0,5 kWh, koja ima ulogu preuzimanja (regeneriranja) kinetičke energije automobila pri usporavanju, kočenju, a posebice je korisna pri dužoj vožnji na nizbrdici, pojašnjava dr. Željko Marušić.
– Kinetička se energija (pri spuštanju nastala iz potencijalne) pretvara se u električnu, koja se potom koristi za potporu pogona. Učinak je dvostruk, pojačava se odziv na gas (elastičnost) i performanse, pogotovo u kritičnim manevrima (pretjecanje…), omogućava održavanje vožnje konstantnom brzinom uz kratkotrajno isključivanje motora te se energijom, koja bi se inače ‘izgubila’ (u kočnicama trenjem pretvorila u toplinu) smanjuje potrošnja goriva. Blago-hibridni sustav posebice je učinkovit i koristan u gradu, gdje ima dosta ubrzavanja i usporavanja, pa smanjenje potrošnje goriva može biti i 20 posto…
Također, ovaj sustav štedi kočnice, jer se za usporavanje vozila umjesto trenja (koje troši kočne pločice i diskove) pokreće generator za proizvodnju struje, koji pritom stvara mehaničke otpore i usporava vozilo. To je dodatni benefit blago-hibridnih vozila, a koliko vrijedi znaju svi koji su, uz disk pločice na automobilu, trebali mijenjati i skupe diskove…