Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organiziraju još jedno edukativno predavanje, ovaj put održat će ga dr.sc. Lovro Kunčević pod nazivom ‘Dubrovački patricijat i njegovi podanici (14.-17- stoljeće)’, 21. siječnja 2019. u 18:30 u glazbenoj dvorani Kneževa dvora.
U historiografiji posvećenoj Dubrovačkoj Republici postoji nekoliko zaista velikih pitanja koja već generacijama, čak stoljećima fasciniraju istraživače. Neka od njih su, ako ne riješena, onda barem često spominjana, poput pitanja o razlozima nevjerojatno dugog opstanka sićušne državice ili načina na koji je ostvarila ekonomsku i kulturnu važnost neproporcionalnu svojoj veličini. No postoji još jedna velika zagonetka dubrovačke povijesti koja se mnogo rjeđe spominje, a možda je najveća od svih. Naime, Dubrovačka Republika bila je jedna od socijalno i politički najstabilnijih država europske povijesti. Tijekom gotovo 450 godina svog postojanja iskusila je samo dvije ozbiljne pobune, i to vremenski kasne, a prostorno periferne – pobunu na Lastovu ranih 1600-tih i u Konavlima 1799-1800. Drugim riječima, tijekom gotovo pola milenija Dubrovnik je uživao društvenu i političku stabilnost, iznenađujuću u najširim europskim razmjerima. Ovo predavanje je pokušaj da se ponudi barem djelomično objašnjenje te iznenađujuće činjenice, odnosno da se ispitaju razlozi za odsustvo ozbiljnih društvenih i političkih sukoba u Dubrovačkoj Republici, počevši od sredine 14. stoljeća do potresa 1667. godine. Ostavljajući po strani brojne gospodarske, geopolitičke, političke i kulturne razloge za stabilnost Dubrovnika, predavanje se bavi razlozima discipliniranosti i kooperativnosti,. čak „pitomosti“, dviju ključnih društvenih skupina – vlastele i građanskog staleža, odnosno sekundarne elite Republike.