Hrvatska 30. svibnja slavi Dan državnosti. Prije točno 35 godina uspostavljen je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena je njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti. U razdoblju od 1991. do 2001. te ponovno od 2011. do 2019., Dan državnosti se obilježavao 25. lipnja. U tom razdoblju 30. svibanj se slavio kao Dan Hrvatskog sabora.
Dan državnosti neradni je za većinu građana Republike Hrvatske što znači i da većina trgovina taj dan ne radi.
Povijesna pozadina
Prije prvog zasjedanja Sabora veliki broj zastupnika je prisustvovao svetoj misi u zagrebačkoj katedrali na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. Sabornica je (za razliku od danas) 30. svibnja bila premala za sve zastupnike i goste. U radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta, piše Dnevnik.hr.
Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća izabran je Stjepan Mesić, a Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu mandata, njih 207 od 351, imao je HDZ, dok je druga stranka po veličina bio Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena koji je imao 107 mandata. Koalicija narodnog sporazuma imala je 21 mandat, Srpska demokratska stranka pet dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
U prvom sazivu Sabor donese su povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti kao i o raskidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ. Ovaj savez Sabra radio je nešto duže od dvije godine te je 22. prosinca iste godine donio i Božićni Ustav.