Moram reći da je najbolji način koji pokušavamo predočiti Europskoj komisiji upravo ‘bottom-up’ pristup, odnosno odozdo prema gore. Prvo surađujemo s ribarima, vidimo koje oni mjere predlažu, zatim imamo razgovore sa znanošću i na kraju predlažemo prave mjere koje su takve da možemo osigurati stabilnost flote, ali i da težimo održivom ribolovu – rekao je Ante Mišura, pomoćnik ministrice poljoprivrede na 24. susretu ribara Hrvatske obrtničke komore u petak u hotelu Royal Princess.
Trodnevni program ribarskog umrežavanja predstavlja najveće godišnje okupljanje ribarske s ciljem izravne uključenosti ribara u oblikovanje upravljanja hrvatskim ribolovom. Na pojedinosti uvjeta ribarstva na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije osvrnuo se Mato Oberan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu županije.
– Na dubrovačkom području ribarstvo nikad nije bilo zastupljeno kao vodeća gospodarska grana. Možemo naglasiti uzgoj školjaka s tradicijom od nekoliko stoljeća i možemo se pohvaliti s njim, dok ribarstvo kao takvo nije ništa više prepoznatljivo nego u drugim krajevima zemlje. Velike su razlike primjerice istarskog i dubrovačkog područja, kako po zastupljenosti vrsta i načinima ribolova tako i po konfiguraciji obale. Nadasve možemo naglasiti naš specifični problem, a to je udaljenost od većih centara što onemogućuje da se naš skroman ulov plasira van područja Dubrovačko-neretvanske županije. Izgradnjom Pelješkog mosta se nadamo da će se ta prepreka ukloniti i da ćemo biti prepoznatljivi i na tržištima van županije s proizvodima akvakulture i školjkarstva – pojasnio je.
O problematici održivog razvoja, kao i logistike ribarskih luka kako bi se osigurao što bolji protok dobara govorio je Ante Mišura.
– Problem iskrcaja i ribarskih luka postoji već više od 20 godina, ali imamo izgradnju prvih šest ribarskih luka ukupne vrijednosti više od 120 milijuna kuna. Ide i drugi natječaj, do kraja godine ćemo proglasiti preko 100 iskrcajnih mjesta odlukom Vlade i riješiti taj problem. Iskrcajne i ribarske luke su jako važne i radi priveza i radi iskrcaja ribe, i to na cijelom Jadranu. Naša velika flota je migratorna, u jednom trenutku je na jugu kod Dubrovnika, u drugom na sredini kod Novalje ili na sjeveru u Istri, tako da za veliku flotu moramo imati infrastrukturu. Jedna od osnova koju moramo osigurati je brži iskrcaj da riba ima što veću cijenu. Što se tiče derogacija, dobili smo derogaciju još u pregovorima za mala plovila, odnosno za koće od jedne milje. Isto tako smo nakon pet godina dobili derogacije za potegače i male plivarice kao tradicionalne alate, a još se borimo za derogaciju za zapadnu obalu Istre za koćare, ali i za derogaciju za visinu i dubinu plivarice kroz budući plan za malu plavu ribu. U GFCM-u, regionalnoj organizaciji za upravljanje Mediteranom kreće novi plan za koćarski ribolov u kojem smo uspjeli postići to da ona flota koja više uništava resurse snosi veću odgovornost.
Župan Nikola Dobroslavić kratko je govorio o mjerama koje se provode za održivi razvoj županijske marikulture, s naglaskom na područje Malostonskog zaljeva.
– Naša županija nije najsnažnija u Hrvatskoj glede ribarstva i akvakulture, ali u marikulturi smo svakako najbolji. Imamo i farmu za uzgoj ribe, a farma za uzgoj školjkaša nam je veliki adut za budućnost pa imamo prostora i za daljnji razvoj i farmi ribe i školjkaša što ćemo nastojati iskoristiti. Zbog toga radimo studiju daljnjeg razvoja marikulture u Malostonskom zaljevu da nam pokaže kako ga očuvati, ali i dalje razvijati i širiti proizvodnju. Što se tiče ribarskih luka nakon odluke Gradskog vijeća po pitanju prostornog plana u kojem nam je otvorena mogućnost pravog obuhvata ribarske luke u Sustjepanu idemo na daljnju proceduru. U tijeku je procedura i za ribarsku luku u Veloj Luci i učinit ćemo sve da se prijavimo na natječaj koji bi trebao biti u ovom mjesecu – kazao je.
Velik dio hrvatske ribolovne flote bavi se malim ribolovom, na što je podsjetio predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Robert Momić.
– Ukupno imamo 7.600 registriranih plovila u ribarskoj floti. Od kolega ribara očekujem pitanja o opstanku ribarstva, a budućim mjerama očekujemo stabilnost i u koćarskom sektoru pred kojim stoji puno izazova, primjerice prostorno-vremensko ograničenje i derogacija koje su zatražene za približavanje obali. Trebamo spomenuti i segment malog ribolova koji je značajan, možda ne količinski i cjenovno, ali definitivno brojem plovila. Od spomenutih 7 tisuća plovila imamo oko 5 tisuća koji su u segmentu malog ribolova. Ako govorimo isključivo o uzgoju ribe, proizvodnja bijele ribe u posljednjih pet godina porasla je za 80 posto, dok je uzgoj školjkaša stabilan. Školjkaši trpe velike štete od strane predatora, u ovom slučaju komarči, dok je uzgoj bijele ribe, prvenstveno komarče, lubina i plavorepe tune porastao iz godine u godinu. Imamo podatak da su uzgajivači lubina i komarče zastali na tržištu jer imamo određenu količinu uvoza i cijena proizvodnje je visoka, a cijena prodaje je samoodrživa, ali mala. Trebamo posvetiti pažnju uređenja tržišta ribe da znamo što nam dolazi, ali trebamo podizati i proizvodnju domaće ribe. Mi smo jedna od zemalja koje imaju manju potrošnju ribe u Europi – istaknuo je.