Visoki kazneni sud priopćio je kako je odbijen zahtjev obrane bivše ministrice EU fondova i regionalnog razvoj Gabrijele Žalac da se dokazi koje je Europsko tužiteljstvo prikupilo protiv nje proglase nezakonitima, prenosi Index.hr. Obrana je, između ostalog, tražila izuzeće poruka iz mobitela Josipe Rimac.
– Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbijeni su prijedlozi okrivljenika za izdvajanje rezultata pretrage mobilnog telefona kao nezakonitih dokaza. Pretraga mobitela je bila naložena u drugom kaznenom predmetu. Županijski sud u Zagrebu je utvrdio da su osporeni dokazi samostalno i izvorno pribavljeni dokazi za koje se saznalo na temelju zakonitog postupanja policije koje se temeljilo na zakonitim nalozima suca istrage. Dakle, da osporeni dokazi nisu niti direktno niti isključivo proizašli iz posebnih dokaznih radnji (mjera tajnog slušanja i praćenja) prema okrivljenici protiv koje se vodi drugi postupak, a u kojem je naložena i provedena pretraga mobitela – započeo je u priopćenju Visoki kazneni sud.
– Zato je Županijski sud u Zagrebu odbio odlučivati o zakonitosti tih posebnih dokaznih radnji te je odbio prijedlog obrane da se pribave inicijalni nalozi suca istrage koji su doveli do provođenja posebnih dokaznih radnji protiv navedene okrivljenice. Županijski sud u Zagrebu je također utvrdio da korištenje osporenih dokaza, premda pribavljenih u drugom kaznenom postupku, ne predstavlja nezakonito prelijevanje dokaza iz jednog predmeta u drugi, nego postupanje sa ‘slučajnim nalazom’ u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je prihvatio žalbe dvoje okrivljenika te je predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Naime, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, analiza prvostupanjskog suda nije potpuna. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je pretraga doma i drugih prostora u kojoj je pronađen mobitel sama za sebe bila zakonita. Također, nema mjesta dvojbi o dopuštenosti upotrebe ‘slučajnog nalaza’ na temelju odredbi Zakona o kaznenom postupku – dodaje se.
Nalog za pretragu je izvoran dokaz
Prvostupanjski sud smatra da je nalog za pretragu doma izvoran dokaz. Prvostupanjski sud nije analizirao razloge zbog kojih je sudac istrage naložio provođenje pretrage doma i drugih prostorija okrivljenice. Pretraga doma i njenih drugih prostora bila je određena radi pronalaska tragova i predmeta važnih za kazneni postupak protiv okrivljnice i drugih osoba. Izdavanje nalog za pretragu se, između ostalog, temeljilo na rezultatima posebnih dokaznih radnji prema okrivljenici. Svemu je prethodilo kriminalističko istraživanje kojem su bile provedene posebne dokazne radnje prema trećim osobama.
– Prvostupanjski sud nije analizirao sadržaj naloga, tj. razloge zbog kojih je sudac istrage naložio provođenje pretrage doma i drugih prostorija. Naime, prema stanju spisa, proizlazi da je pretraga doma i drugih prostora okrivljenice bila određena radi pronalaska tragova i predmeta važnih za kazneni postupak protiv okrivljenice i drugih osoba. No, izdavanje naloga za pretragu temeljilo se među ostalim i na rezultatima posebnih dokaznih radnji prema okrivljenici. Štoviše, prema obrani, svemu je prethodilo kriminalističko istraživanje u kojem su pak bile provedene posebne dokazne radnje prema trećim osobama. Zato je ostalo neutvrđeno zbog čega prvostupanjski sud smatra da je nalog za pretragu doma i drugih prostora okrivljenice samostalan i izvoran dokaz, a ne dokaz za koji se saznalo iz rezultata posebnih dokaznih radnji, kako to tvrdi obrana. Pretraga, kao osnova zadiranja u temeljna ljudska prava, mora imati određen stupanj vjerojatnosti (sumnje) da je počinjeno kazneno djelo. Ako bez rezultata posebnih dokaznih radnji ne bi postojala sumnja kao uvjet za izdavanje naloga za pretragu, nalaganje pretrage ne bi bilo izvorno, nego izvedeno iz saznanja dobivenih posebnim dokaznim radnjama – navodi se.
Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
– U tom slučaju zakonitost pretrage ovisi o zakonitosti dokaza iz koje je izvedena, pa obrana mora imati učinkovitu mogućnost osporavanja zakonitosti tih dokaza, neovisno o tome što se oni sada ne nalaze u ovom predmetu. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud treba razmotriti bili bez rezultata posebnih dokaznih radnji postojala sumnja kao uvjet za izdavanje naloga za pretragu. Ako ne bi postojala, pretraga bi bila izvedeni dokaz. To bi značilo da odluka o njezinoj zakonitosti ovisi o zakonitosti dokaza iz kojih je izvedena, što prvostupanjski sud treba razmotriti. Prema tome, prvostupanjsko rješenje je ukinuto zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Zbog toga Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nije meritorno odlučio o zakonitosti ili nezakonitosti osporenih dokaza – zaključuje se u priopćenju.
Podsjetimo, Europsko tužiteljstvo je podiglo optužbu protiv bivše ministrice Žalac zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun Europske Unije kupnjom softvera po puno većoj cijeni od realne. Europsko tužiteljstvo je uhitilo Žalac i nastavilo postupak nakon što je USKOK zaključio da u nabavi softvera nema ničeg spornog.
Među dokazima su se našle i poruke koje je Žalac razmjenjivala s Josipom Rimac u kojima je spomenut ‘AP’. Istražitelji su u mobitelu Josipe Rimac pronašli Whatsapp grupu u kojoj su se dopisivale o softveru u noći s 13. na 14. studenog 2017. godine.