Sociološko-demografska studija ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’, koju je Zavod za obnovu Dubrovnika izradio 2016. godine, predstavljena je u četvrtak popodne na sveučilišnom Kampusu.
Studija je rezultat niza terenskih istraživanja, anketa i analiza, a bit će temelj budućeg Plana upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika.
-Studija je kvalitetna i sveobuhvatna, a posvećena je stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika. Ponosni smo na rezultat koji je projekt iznjedrio. U sklopu studije radili smo i interni popis stanovništva i anketu o kvaliteti života. Studija je odredila mjere na koje se treba osloniti budući Plan upravljanja. Prije svega na zaštitu života unutar zidina i razvoj projekata koji će omogućiti ostanak stanovnika, veće zadovoljstvo životom, ali i dolazak mladih obitelji – izjavila je tom prilikom ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i urednica knjige u koju je studija ukoričena Iva Carević Peković.
-Kroz studiju se htjelo čuti glas lokalnog stanovništva, koje je apsolutni prioritet održivog turizma. Htjeli smo utvrditi koliko ljudi zaista živi unutar zidina, ali i koji su njihovi realni problemi, kakva im je kvaliteta života te koji su im razlozi za moguću selidbu iz povijesne jezgre. Demografska slika je vrlo nepovoljna, a broj stanovnika se kontinuirano smanjuje. Svaki peti stanovnik rekao je da planira odseliti, a najčešći je razlog narušena kvaliteta života – rekla je viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnost te jedna od tri autora studije Sanja Klempić Bogadi.
-Svakodnevica 1557 stanovnika je ugrožena, a svaki treći je stariji od 65 godina. Nema specijaliziranih trgovina, trgovina za svakodnevnu opskrbu niti malih obrta, a život im otežavaju i prevelik broj posjetitelja, gužva, buka i zauzeti javni prostori. Moguća mjera za revitalizaciju jezgre je uspostava ravnoteže razvoja turizma i života stanovnika. Jer ako se ovi trendovi nastave, po svim pokazateljima će doći do daljnjeg smanjenja stanovnika. Treba pokušati zaustaviti odljev trenutnog broja stanovništva, a onda pokrenuti mjere revitalizacije života u jezgri – smatra Klempić Bogadi.