Nerijetko čujemo priče kada poslodavac ‘zakine’ ili ne isplati potpunu plaću. Kada je riječ o studentima najčešće su to situacije kad poslodavac ne prizna određeni dio sati.
Studentici Lauri poslodavac na sezonskom poslu odlučio je ne isplatiti dio zarađene plaće za kolovoz. Ukratko, nije joj priznao dio sati koje je provela konobareći u kafiću u jednom dalmatinskom gradu. Iako je plaću za prva dva mjeseca sezonskog posla primila uredno, posljednji mjesec na račun joj je ‘sjelo’ 100 eura manje nego što je zapravo zaradila. Do trenutka pisanja ovog članka nije se obratila student servisu za pomoć, pa smo provjerili što student koji se nađe u ovoj situaciji može učiniti, ali i što za njega može učiniti student servis – jer upravo su oni prvi čiji broj morate okrenuti, piše Srednja.hr.
Ako se student nađe u takvoj situaciji prvo što treba napraviti je obratiti se student servisu.
Koliko se često ovo događa?
Iz zagrebačkog Student servisa ističu da ne vode evidenciju o broju studenata koji im se javljaju zbog poslodavaca koji im odbijaju isplatiti plaću ili jedan njezin dio. Iz riječkog Student servisa navode da godišnje zaprime tek nekoliko prijava studenata kojima poslodavac ne želi isplatiti plaću. Slično kažu i iz Osijeka – navedeni slučajevi nisu česti u odnosu na broj izdanih ugovora, pa je riječ o malom postotku na godišnjoj razini.
Koji su daljnji koraci?
Iz Student servisa u Rijeci naglašavaju da se student mora što prije obratiti svom student servisu, kako bi oni mogli poduzeti sljedeće korake. Naime, ako poslodavac nije dostavio ugovor na obračun, student servis će mu poslati podsjetnik te zatražiti hitno dostavljanje ispunjenog ugovora. Ako je potrebno, telefonski će kontaktirati poslodavca kako bi se ubrzao postupak. Ako je ugovor već fakturiran, a račun nije plaćen, Student servis poslodavcu šalje izvadak otvorenih stavki s molbom za žurno plaćanje. Ako dugovanje i dalje nije podmireno, šalje se prva opomena s ponovnom zamolbom za plaćanje. Ako odgovor izostane, slijedi druga opomena, uz pokušaj telefonskog kontakta. Ako ni nakon svih navedenih koraka dugovanje nije podmireno, slučaj se prosljeđuje pravnoj službi Studentskog centra Rijeka u svrhu daljnjeg postupanja. Proces je sličan u svim student servisima.
Iz osječkog Student servisa dodaju da postupak slanja opomena poduzimaju i ako im studenti ne jave da im poslodavac nije isplatio plaću. Također, njihov Student servis u svrhu zaštite studenata obustavlja objavu oglasa za poslodavce koji ne isplaćuju ili neuredno (uz kašnjenje) isplaćuju naknade za obavljeni posao, a studente koji traže ugovor za obavljanje poslova kod takvih poslodavaca upozoravaju na opasnost neuredne isplate naknade.
Nužno je voditi evidenciju odrađenih sati
Ako poslodavac ne želi ispuniti ugovor, student će student servisu trebati dati izjavu u kojoj će navesti kod kojeg je poslodavca radio, u kojem vremenskom razdoblju, koliko sati, koje poslove, po kojoj satnici, tko su svjedoci njegova rada te koliku je ukupnu zaradu ostvario, navode iz riječkog Student servisa. Također, i poslodavci i studenti dužni su voditi evidenciju odrađenih sati, a ona može poslužiti i kao dokaz odrađenog posla. Student tako u ovom slučaju mora dostaviti evidenciju rada za predmetno vremensko razdoblje, a može dostaviti i druge dokaze kojima dokazuje svoj rad. Na temelju svega što prikupi od studenta, student servis kontaktira poslodavca u svrhu naplate potraživanja.
Koliko traje cijeli proces?
Trajanje procesa ovisi od slučaja do slučaja te povratnoj informaciji poslodavca, a nakon što su izvršene sve pravne radnje, vrši se isplata studenta, ističu iz riječkog Student servisa te dodaju da je proces u potpunosti uspješan za studenta. Student servis u Osijeku naglašava da se, ako je poslodavac voljan i spreman na suradnju, proces naplate zarađene plaće studenta vrlo brzo riješi, dok iz zagrebačkog student servisa naglašavaju da se, ako naručitelj posla odnosno poslodavac ne isplati studenta unutar zakonskih rokova, pokreće postupak prisilne naplate, ‘te je sukladno tome proces uspješan’.
