S idućom školskom godinom na snagu će stupiti reforma strukovnog obrazovanja koja je u pripremi već sedam godina, a i prošla je svoju eksperimentalnu fazu. Međutim, dok oni koji su je osmislili najavljuju njene koristi, mnogi se nastavnici bune te putem sindikata od nadležnih traže preispitivanje, izmjene i odgode. Ono što neupućenima nije jasno je u čemu je problem. Brojni nastavnici i sindikalisti smatraju da je loše ukidati klasične predmete te ih ‘umetati’ u strukovni dio nastave. Boje se za rezultate takvog učenja, manje znanje kod učenika kojim bi takav, tzv. modularni tip nastave, mogao uroditi, a posebno se brinu za
satnice nastavnika, sustav ocjenjivanja i državnu maturu. O ovom projektu, inače vrijednom gotovo 17 milijuna eura i financiranom iz Europskog socijalnog fonda plus, naši sugovornici, ravnatelji dubrovačkih srednjih strukovnih škola, imaju samo riječi hvale.
Ništa sporno
Ravnatelj Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik Dinko Mandić u najavljenoj reformi ne nalazi ništa sporno. Dapače!—U ovom obliku organizacije nastave nalazim prednosti jer je nastava usmjerena na praktični rad. Uvedene su nove nastavne metode koje su se, potvrdila je eksperimentalna faza, pokazale vrlo učinkovitima za učenike. Činjenica jest da će ovaj oblik izvođenja nastave iziskivati veći angažman od nastavnika, ali smatram da bi nam svima trebala biti primarna briga i cilj kvaliteta i učinkovitost nastavnog procesa. Ako želimo dobre ishode učenja, nastavu trebamo osuvremeniti za ove nove generacije koje jednostavno nemaju koncentracije ni interesa za onaj klasični model; nastavnik uđe u učionicu, on predaje, oni šute, slušaju i zapisuju. Dakle, trebamo se pomiriti s tim da je takav vid nastave stvar prošlosti i prilagoditi se! – rekao nam je Mandić, a vrlo slično razmišlja i ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina.
Nije Sveto pismo
—Naša je škola u reformu praktički već krenula kroz projekt uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu i nove programe koje eksperimentalno već neko vrijeme provodimo po modularnom principu. I rezultati su odlični. Učenici kroz više praktične nastave bolje usvajaju gradivo i nesumnjivo bivaju bolje opremljeni i spremniji za tržište rada, što je u konačnici i primarna svrha strukovnog obrazovanja. A modularni ih sustav uči timskom radu na koji se trebaju prilagoditi i nastavnici kojih će, po novom sustavu nastave, više biti na istim, zajedničkim projektima. Svrha je što bolji ishod učenja, a ovaj vid nastavnog procesa nesumnjivo to donosi. E sad, logično da je u ljudskoj prirodi strah od promjena, određena doza skeptičnosti, što i nije samo po sebi loše. Ništa nije ‘Sveto pismo’, a sreća pa ovaj novi sustav nastave pruža poprilično veliku slobodu u nastavnom procesu i fleksibilnost za eventualne potrebne prilagodbe, odnosno promjene ukoliko se pokaže da nešto nije dobro ili bi moglo još bolje – kazao nam je Perušina kojem smo postavili ključno pitanje koje se iščitava iz negodovanja određenog dijela nastavnika udruženih u sindikate – što s jezicima?
A strani jezici?
Odnosno ukidaju li se? Smanjuje li im se satnica? Navedeno se, logično, najviše tiče upravo našeg kraja kojemu je glavna, ako ne i jedina, gospodarska grana turizam u kojem je dobro poznavanje jezika od strane radnika od krucijalnog značaja. Kao najveći problem predstavnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama navode smanjenje satnice prvog stranog jezika te izborno uvođenje ostalih što je, ističu, posebno vidljivo u području ugostiteljstva.
—Ma ništa se ne ukida, samo će se ono što su prije bili predmeti realizirati kroz module. Kurikuli su poprilično otvoreni i podložni procjeni i promjenama na terenu. Nama u Dubrovniku je komunikacija sa stranim gostima ključna u turizmu i nema govora da će strani jezici biti zapostavljeni, dapače! Samo će proces učenja uopće, pa tako i stranih jezika, biti drugačije organiziran. Više kroz praktičnu nastavu, kroz projekte, a manje kroz klasična predavanja – pojasnio nam je Perušina.
Kao ideja sve skupa zvuči zaista dobro samo je pitanje koje postavljaju iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama ipak na mjestu – s obzirom da su strukovni kurikuli tek periodično počeli izlaziti u Narodnim novinama – hoće li za osam mjeseci svi biti spremni za nastavu? Kao i hoće li ovaj oblik nastave adekvatno pripremiti učenike za državnu maturu ili će se u skorije vrijeme i po pitanju nje trebati mijenjati sistem ispitivanja znanja i vrednovanja.
Što je zapravo modularna nastava?
‘Klasični’ sustav nastave po kojem jedan predmet ‘drži’ jedan nastavnik, on objasni gradivo, učenici zapišu, nauče, odgovaraju, dobiju ocjenu… odlazi polako u povijest. Kao na fakultetima na kojima se sve više potiče interaktivni nastavni proces, tako se sada i u srednje škole uvode promjene. Za početak strukovne. Uglavnom, princip je taj da će se stručni predmeti slušati kroz tzv. module. Odnosno više će predmeta biti povezano u jednu cjelinu, a i dio općih predmeta će biti uklopljeno u te module. Iz tog razloga tim će se općim predmetima smanjiti satnica koja će se onda kroz module nadoknađivati. Konkretno na primjeru jezika, kemije, biologije… satnica samog predmeta će se smanjiti, ali će znanje koje učenici trebaju usvojiti iz tih polja biti uklopljeno u praktičnu nastavu, a u skladu s onim za što se učenici školuju. Pa će primjerice kroz praksu pravljenja kolača naši slastičari učiti engleske termine za izradu slastica i prezentaciju gostima.
Foto: DuList/Privatna arhiva