Strukovna grupa hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik održana je u utorak u Hotelu Rixos Libertas Dubrovnik.
Na sastanku su prezentirani rezultati poslovanja hotelijera Dubrovačko-neretvanske županije s financijskim pokazateljima za devet mjeseci 2017.godine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom devet mjeseci 2017. Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je 16 posto više turista nego godinu ranije, dok je broj noćenja porastao za 13 posto. Grad Dubrovnik ostvario je 16 posto noćenja više te 19 posto više dolazaka. Od ostalih županijskih turističkih odredišta najveće povećanje imale su Konavle, koje su ostvarile 14 posto noćenja više te 19 posto dolazaka više nego u prethodnoj godini.
Rekordni broj noćenja za devet mjeseci 2017. ostvarilo je svih pet glavnih županijskih turističkih odredišta: Dubrovnik, Orebić, Konavle, Župa dubrovačka i Korčula. Zbog rekonstrukcije dijela hotelskih kapaciteta Dubrovačko primorje ostvarilo je manji broj dolazaka i noćenja nego tijekom devet mjeseci godinu ranije.
Ukupni smještajni kapaciteti u 2017. godini u Županiji povećani su za 6 posto ili 4 866 postelja, što je pretežito rezultat povećanja kapaciteta u privatnom smještaju koji je zabilježio porast broja postelja od 11 posto ili 5 813 postelja, dok se broj postelja u hotelskom smještaju smanjio za 1 577 postelja.
Smještajni kapaciteti hotela u gradu Dubrovniku smanjeni su za 179 postelja, dok se broj postelja u privatnom smještaju povećao za 14 posto ili 2.475 postelja.
Udio noćenja turista naše županije u ukupnim noćenjima RH je 9 posto, što predstavlja blago povećanje u odnosu na godinu ranije. Najveći apsolutni porast ostvarenih noćenja u DNŽ u razdoblju od siječnja do rujna 2017. godine, zabilježen je s tržišta Velike Britanije (1 311 673 noćenja, što predstavlja porast od 19 posto). U ukupnom broju noćenja turisti iz Velike Britanije ostvarili su petinu svih noćenja zabilježenih u DNŽ tijekom devet mjeseci 2017.
Zamjetan je porast broja noćenja turista s tržišta: SAD za 35 posto, Austrije za 30 posto, Poljske za 17 posto te Njemačke za 12 posto. Osim navedenih među prvih deset tržišta po broju ostvarenih noćenja nalaze se i gosti iz: Francuske, Češke, Slovenije, BiH i Italije.
Češki turisti ostaju najdulje; imaju prosječno 7,8 noćenja, Slovenci 7,7 noćenja, Poljaci 7 noćenja. Gosti iz SAD-a najkraće ostaju, svega 2,8 noćenja.
U Gradu je najveći postotni porast broja noćenja zabilježen sa tržišta: SAD-a za 38 posto, Irske za 28 posto te Australije za 25 posto. Raste i broj noćenja gostiju iz Velike Britanije za 19 posto. Britanci imaju udio od 23 posto svih noćenja u Gradu. Osim navedenih među prvih deset tržišta po broju ostvarenih noćenja u Gradu nalaze se i gosti iz: Francuske, Njemačke, Španjolske, Švedske, Finske i Italije. Prema analizi gostiju po dobnim skupinama najveći broj dolazaka u DNŽ čine gosti od 25 do 34 godine, dok najveći broj noćenja ostvaruju gosti u dobnoj skupini od 45 do 54 godine. U gradu Dubrovniku najveći broj dolazaka i noćenja ostvaruju gosti u dobnoj skupini od 25 do 34 godine.
Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima ankete hotelskih kuća (43 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 62 posto od ukupnog broja postelja svih hotela naše Županije u 2017. godine, koji su ostvarili 70 posto svih noćenja u hotelima u Županiji.
Hotelske kuće iz naše ankete na razini Županije tijekom devet mjeseci 2017. godine ostvarile su 10 posto dolazaka i 9 posto noćenja više nego tijekom devet mjeseci prošle godine.
Ukupni financijski pokazatelji poslovanja bili su bolji nego godinu ranije, u globalu su anketirani hoteli poslovali s dobiti, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije veći su za 11 posto, a poslovni rashodi za 9 posto, ukupni prihodi u porastu za 10 posto, ali su i poslovni rashodi rasli za 11 posto;
Anketirani hoteli na razini Grada ostvarili su 9 posto dolazaka i 7 posto noćenja više nego u istom razdoblju prošle godine. Poslovni prihodi i poslovni rashodi rasli su za 9% u odnosu na devet mjeseci 2016. Dok su ukupni prihodi anketiranih hotela Grada rasli za 9 posto, ukupni rashodi su rasli za 11 posto;
Prosječna iskorištenost kapaciteta u hotelskim kućama u DNŽ bila je 150 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego lani; Hotelske kuće u Gradu imale su prosječnu iskorištenost kapaciteta 151 dan pune zauzetosti, što je 7 dana više nego u prethodnoj godini; Hotelima s 4 i 5* prosječna iskorištenost kapaciteta bila je 150 dana pune zauzetosti, što je 10 dana više nego lani; Hoteli s 2 i 3* imali su prosječnu iskorištenost kapaciteta također 150 dana pune zauzetosti, što je 18 dana više nego za isto razdoblje godinu ranije;
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 6.437kn, od toga u hotelima s 2 i 3* 6.027kn, a u hotelima s 4 i 5* iznosila je 6.540 kn.
Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je 69 zaposlenika. U hotelima s 2 i 3* zaposlenih je 33, što je za 12 posto više u odnosu na devet mjeseci 2016., dok je u hotelima s 4 i 5* bilo 77 zaposlenih, što predstavlja porast od 10 posto.
Investicije anketiranih hotela porasle su za 67 posto.
EBIDA maržom pokazujemo koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda; na razini DNŽ u prvih devet mjeseci 2017.g. iznosila je 50 posto i bila je na prošlogodišnjoj razini. Hoteli na razini Grada ostvarili su EBITDA maržu jednaku kao godinu ranije, 52 posto. U hotelima s 2 i 3* EBITDA marža je bila nešto slabija 33 posto, nego godinu ranije ,a u hotelima s 4 i 5* bila je na prošlogodišnjoj razini od 51 posto.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje slijedili su i financijski. Međutim, bitno je istaknuti kako će se ti dobri pokazatelji ostvareni u prvih devet mjeseci ipak nešto istopiti kad se budu radile analiza za dvanaest mjeseci poslovanja.
Problem nedostatka radne snage se i dalje nastavlja. S njim je povezan i problem smještaja radnika koji nisu iz naše Županije. Hotelijeri apeliraju na mjerodavne da što hitnije krenu sa programima i politikama koje bi osigurale izgradnju stambenih objekata po prihvatljivim cijenama jer već sad pričamo o cjelogodišnjoj sezoni, a kao što volimo isticati, turizam nam je strateška djelatnost. Ukoliko na vrijeme ne osiguramo adekvatne uvjete za smještaj radne snage dubrovački turizam će se naći u situaciji da će imati odlične hotelske kapacitete, ali neće moći osigurati kvalitetnu uslugu što će se negativno odraziti na konkurentnost i cijenu te imidž destinacije.
Tekst i foto: HGK