Već smo pisali kako umjetna inteligencija ulazi u novi Kazneni zakon o kojem je javna rasprava ovih dana okončana, te se očekuje usvajanje. Odnosno sad je već vrlo izvjesno da će definicija umjetne inteligencije, kao i visoke zatvorske kazne koje novi zakon predviđa novim kaznenim djelom „Dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije“, stupiti na snagu. Stručnjaci iz ovog područja ne osporavaju da je stvari trebalo zakonski regulirati, ali upozoravaju na potencijalne vrlo štetne posljedice ovako restriktivnog rješenja koje predviđa zatvorske kazne od 6 mjeseci do čak 15 godina zatvora za zlouporabu, odnosno greške pri razvoju i uporabi, nehajne ili pak namjerne.
Za mišljenje smo pitali našeg vrsnog stručnjaka za računalne tehnologije i sigurnost, ujedno sudskog vještaka za ovo područje, Gordana Nagya.
Dovodi se u pitanje napredak tehnologije
-Europska unija je nedavno usvojila AI Act, koji fokus stavlja na prevenciju i regulaciju kroz klasifikaciju rizika, primjerice visokorizični sustavi u zdravstvu ili prometu, dok kazneno pravo ostaje u drugom planu. Hrvatski pristup ide korak dalje – uvodi se izravna kaznena odgovornost. Stručnjaci upozoravaju da bi preoštra regulacija mogla destimulirati razvoj AI industrije, posebno manjih start-upova koji si neće moći priuštiti kompleksnu pravnu sigurnost – pojašnjava nam Nagy, naglašavajući da se ovim potezom zakonodavca dovodi u pitanje napredak tehnologije i čitavo domaće tržište ove ključne tehnologije.
Klima nesigurnosti
-Ako Hrvatska po pitanju IT sektora bude stroža od ostatka EU, riskiramo da domaće tvrtke sele razvoj u druge zemlje. Potrebna je zaštita građana, ali i balans koji neće ugušiti inovacije. Pogledajmo širu sliku: Europska unija je usvojila AI Act s naglaskom na klasifikaciju rizika i detaljne regulative, ali upravo zbog te kompleksnosti brojne tvrtke već sada premještaju istraživanja i razvoj u SAD ili Aziju. U Americi je pristup fleksibilniji – naglasak je na inovaciji i tržišnoj konkurentnosti, dok se sigurnost prepušta sektorskim standardima i tržišnim mehanizmima. Zato danas upravo američke tvrtke predvode razvoj generativne umjetne inteligencije, dok europske često zaostaju ili su prisiljene ulaziti u partnerstva s američkim gigantima. Hrvatski prijedlog zakona ide čak i korak dalje od AI Acta – ne fokusira se samo na prevenciju i regulaciju kroz klasifikaciju rizika, već odmah uvodi i kaznenu odgovornost. To znači da inženjeri, poduzetnici i menadžeri mogu odgovarati zatvorskom kaznom za štetu prouzročenu AI sustavima. U praksi bi to moglo stvoriti klimu nesigurnosti: tvrtke će radije preseliti projekte u okruženja poput SAD-a, gdje je fokus na razvoju i tržištu, a ne na kaznama – smatra Nagy, naglašavajući da se ozbiljno dovodi u pitanje konkurentnost.
-Ako Hrvatska želi biti konkurentna, moramo paziti da zakonski okvir ne pretvori zemlju u primjer „previše regulirano, a premalo atraktivno“ tržište. U suprotnom, domaća IT industrija mogla bi postati samo podizvođač za strane igrače, umjesto ravnopravan inovator – poručuje Nagy.
Izgubit ćemo konkurentnost?!
-Automatizirana vozila, pametni strojevi i AI sustavi donose konkurentnost. Ako budemo previše restriktivni, Hrvatska neće biti atraktivna za ulaganja u AI tehnologije. Globalna korporacija će uvijek radije otvoriti razvojni centar u zemlji gdje je pravna klima povoljnija i predvidljivija. Umjesto da se šalje poruka „AI je prijetnja“, trebalo bi razviti okruženje koje istovremeno potiče inovacije i jamči sigurnost. U protivnom ćemo izgubiti šansu da Hrvatska postane hub za nove tehnologije u regiji – kazuje nam naš stručnjak, koji ne spori da novi zakon donosi veću zaštitu građana od mogućih zloporaba umjetne inteligencije.
-Međutim, pitanje je hoće li kazneni okvir biti dobar alat za ravnotežu između sigurnosti i razvoja, ili će, kako dio stručnjaka upozorava, usporiti domaći napredak u ovoj ključnoj tehnologiji – zaključuje Nagy.
Zakon još nije usvojen tako da, unatoč činjenici da je, kao što smo već istaknuli, javna rasprava zaključena, još ima prostora za razmotriti stavove stručnjaka i adekvatno se prilagoditi. A što će nadležni odlučiti – propitati ih ili pak izignorirati – preostaje nam za vidjeti. I to vrlo skoro…
Foto: Privatna arhiva
