Profesorica Vranješ-Šoljan uvijek je svesrdnu podršku pružala dubrovačkim studiima povijesti, prvenstveno doktorskom studiju Povijesti na kojem je predavala zanimljiv kolegij o demografskoj tranziciji. Potom je doista svesrdnu podršku pružila prilikom osnivanja preddiplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana, pokrenutom 2015. godine u suradnji s Filozofskim fakultetom iz Zagreba, a koji je i matična ustanova profesorice bio sve do mirovine – rečeno je ovog petka na promociji iznimnog djela u organizaciji Studija Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku, knjige ‘Dalmacija. Stoljeće povijesnih i demografskih mijena (1815. – 1918.)’ autorice Božene Vranješ-Šoljan.
Uz predstavljanje knjige upriličen je i i razgovor s autoricom kojeg je vodila doc. dr. sc. Irena Ipšić, tako da je publika mogla čuti niz zanimljivih podataka o knjizi, ali i povijesti Dalmacije sve od Raba do Boke, mjesta nekad uključenih u ovaj kraj.
Iako je knjiga objavljena tijekom 2021. godine, zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19, ovo je njezino prvo predstavljanje, a radi se o, kako su staknuli recezenti, ‘prvoj cjelovito i znanstveno temeljenoj sintezi o povijesti stanovništva ovog kraja u 19. stoljeću.’ Na knjizi je autorica radila niz godina.
Autorica Vranješ-Šoljan: Radila sam komparativno
– Pet godina, otkad sam pošla u mirovinu. Bila je kao neka ptičica u glavi koja vam ne da mira – imate znanje koje se s vremenom iskristalizira, imate ga u sebi a onda morate sjesti i strpljivo prosijavati podatke. Radila sam to komparativno, stavivši priču na razinu europskih zbivanja, onda na razinu Habsburške Monarhije, pa razinu Hrvatske, potom Dalmacije. Sve se to na neki način ispreplelo – naglasila je Vranješ-Šoljan.
U svojoj suštini, ova knjiga donosi prvu sustavnu sintezu povijesnih i demografskih mijena na prostoru Dalmacije u 19. stoljeću, istaknula je moderatorica Ipšić. Pored analize, dodat će, prijelomnih političkih i društveno-gospodarskih događaja, obiluje kvalitativnim i kvantitativnim podacima i pokazateljima o stanovništvu, njegovim strukturama i mijenama te će zasigurno osigurati važno mjesto u okviru sveučilišne nastave povijesti i hrvatske historiografije. Zašto smo tako dugo čekali na nju?
– Teško je na to odgovoriti. Ima sjajnih radova, naša historiografija je stvarno stvorila relevantna djela o Dalmaciji, međutim sva ta djela zapravo su komadić, kamenčić u mozaiku kojeg tek treba posložiti da bi se dobila sinteza. Tek kad imate puno relevantnih radova, koji Dalmaciju gledaju iz mnogih rakursa, možete izabrati najbolje, znanstveno relevantno i napraviti sintezu. Znači, ovo djelo je s jedne strane sinteza zato što se oslanja na literaturu napisanu davno. S druge strane je analiza i po tome jedinstvena i nova knijga, jer nitko nije dosad radio na tako velikom broju izvora kao što su popisi stanovništva u stotinu godina – naglasila je autorica o vrijednoj knjizi koja ponire u prošlost Dalmacije, proučava naše korijene i ostavlja trag za budućnost, djelu koje je rezultat dugog i strpljivog rada, izvornog pristupa i interpretacije snažnog utemeljenja kao i raznolikog sadržaja i predloženih zaključaka – u svakom smislu relevantno znanstveno djelo.