Znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku genetičkim metodama dokazali su postojanje nove vrste meduze u Jadranu više od 100 godina nakon prvog opisa.
– Trebalo je proći više od 100 godina da bi vrsta meduze Bougainvillia triestina bila prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima. Vrstu je prvi put opisao Clemens Hartlaub 1911. godine, nakon što je pronašao u uzorcima iz Tršćanskog zaljeva i dao joj ime Bougainvillia triestina. Nedugo zatim, 1913., Neppi i Stiasny objavljuju znanstveni članak u kojem pobijaju Hartlaubove zaključke te smatraju da je ono što je on opisao pod imenom Bougainvillia triestina, u stvari već poznata vrsta Bougainvillia muscus, za koju je poznato da je vrlo varijabilna i da joj izgled ovisi o okolišu u kojem živi – navodi se u priopćenju za medije.
Nadalje se ističe kako 1948. slovenska znanstvenica Polonca Babnik nailazi ponovno na ovu vrstu u uzorcima iz Hvarskog kanala i, neznajući za Hartlaubov rad, opisuje je kao Bougainvillia autumnalis var. magna. Schmidt i Benović zatim 1977. ponovno ukidaju vrstu, također smatrajući, kao Neppi i Stiasny, da se radi o vrsti B. muscus.
Vrsta je bila ukinuta sve do ove godine, kada su znanstvenici Instituta dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom časopisu “Marine Ecology – an evolutionary prespective” u kojem su razriješili ovu stoljetnu dvojbu te genetičkim metodama (sekvenciranje DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta te da joj je najbliži živući srodnik vrsta B. carolinensis koja živi uz atlantske obale Sjeverne i Južne Amerike.
Vrsta B. triestina je velika do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.