Poduži popis nekretnina, među kojima je i zemljište na Mljetu, za koje Katolička crkva traži povrat, potaknuo je i pitanje povrata nekretnina na području Dubrovačko – neretvanske županije.
Odnosno, ima li Crkva na našem području traženja za povrat nekretnina i kojih, osim dvije trećine nacionalnog parka Mljet. I, naravno, ima! Kako Dubrovačka biskupija tako i pravne osobe Katoličke crkve i njene redovničke zajednice.
Spomenimo samo kako su Dubrovačkoj biskupiji pravomoćno vraćene mnoge nekretnine unutra zidina – 17 stanova, 10 poslovnih prostora i 10 zgrada, među kojima posebno treba izdvojiti Samostan Sv. Klare.
U GRADU I IZVAN NJEGA
Navela nam je Sanja Jasprica, pomoćnica predstojnika u Službi za imovinsko – pravne poslove Ureda državne uprave u DNŽ, dodajući kako su Biskupiji i na ostalim područjima Županije vraćene nekretnine, i to 3 zgrade u Župi dubrovačkoj, 3 zgrade u Zatonu, 1 zgrada na Grudi i kompleks od 7 zgrada na Mljetu, zajedno s okolnim zemljištem, koje je činilo raniji Samostan Sv. Marije na otoku Mljetu.
No, upite o zahtjevima za povratom, ali i o vraćenim nekretninama uputili smo osim spomenutoj Službi Ureda državne uprave i Uredu za medije Dubrovačke biskupije gdje navode kako Dubrovačka biskupija u zahtjevu za povrat imovine navodi zemljište na otoku Mljetu, a odnosi se na više od 2/3 područja NP Mljet. Kada je riječ o vraćenim nekretninama, iz Biskupije su osim Svete Klare i Samostana na Mljetu, naveli i 'nekoliko manjih poslovnih prostora unutra povijesne jezgre, te nekoliko stanova i kuća u kojima žive stanari sa zaštićenim najamninama'.
S druge strane, opširniji odgovor, ali sukladno njihovim tehničkim mogućnostima i dostupnim podacima iz postojećih evidencija, dobili smo od pomoćnice predstojnika Sanje Jasprice.
Pravne osobe Katoličke Crkve i njezine redovničke zajednice na području nadležnosti Službe za imovinsko – pravne poslove Ureda državne uprave u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, podnijele su tako ukupno 70 zahtjeva za naknadu oduzete imovine. Najviše zahtjeva, njih 47, zaprimljeno je u Službi u Dubrovniku, dok su preostali zaprimljeni u Ispostavama Korčula, Metković i Ploče. Nadalje se ističe kako je u odnosu na Dubrovačku biskupiju i njezine župe, zaprimljeno je ukupno 41 zahtjev (35 u Službi u Dubrovniku, preostalih 6 zahtjeva zaprimljeno je u Ispostavi u Korčuli).
O ČEMU JE RIJEČ – TEK TIJEKOM POSTUPKA
No, odgovor na pitanje o kojim je nekretninama riječ nismo mogli dobiti, pa jedino pojedinačno znamo za dvije trećine NP Mljet. Naime, kako su istaknuli iz Službe za imovinsko – pravne poslove, zahtjevi za naknadu oduzete imovine podneseni kako od strane Dubrovačke biskupije, tako i od strane drugih pravnih osoba Katoličke crkve sadržajno se odnose na izuzetno veliki broj nekretnina, za koje su u zahtjevima dostavljani podaci isključivo prema njihovim zemljišnoknjižnim i katastarskim oznakama, te se struktura i vrsta imovine za koju je podnesen zahtjev (stanovi, poslovni prostori, poljoprivredna ili šumska zemljišta) utvrđivala tijekom provođenja postupka.
Naravno, zanimalo nas je, iako smo dio već uvodno spomenuli, i koliko je nekretnina vraćeno u zadnji pet godina, a koliko je zahtjeva odbijeno.
– Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva za naknadu oduzete imovine od strane Dubrovačke biskupije pravomoćno je u cijelosti okončano 6 zahtjeva, dok preostalih 35 zahtjeva nisu u cijelosti okončani, iako su u većini njih donesene djelomične odluke u odnosu na jedan broj nekretnina, dok je za preostale nekretnine postupak još uvijek u tijeku – navela je Sanja Jasprica.
ZAMJENSKA NEKRETNINA ILI NAKNADA
– U odnosu na preostalu imovinu za koju odluke još uvijek nisu donesene, valja istaknuti da se uglavnom radi o imovini koja ne ispunjava zakonom propisane uvjete za naturalnu restituciju, odnosno vraćanje u vlasništvo, već za koju imovinu valja odrediti zamjensku nekretninu ili naknadu na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima («Nar. nov. Međunarodni ugovori 18/98.), uz napomenu da je tumačenje odredbi Ugovora u nadležnosti Mješovitog povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije i Vlade RH koje dogovorno rješavaju sve nedoumice glede primjene navedenog Ugovora, slijedom čega proizlazi da se i zamjenska dobra određuju u posebnom postupku, izvan ovog upravnog postupka – navodi Jasprica.
Preostala imovina za koju odluke još uvijek nisu donesene predstavlja u većinskom dijelu poljoprivredno i šumsko zemljište na otoku Mljetu (k.o. Babino Polje, Blato, Goveđari, Korita, Maranovići i Prožura, kao i manji broj nekretnina na otoku Koločepu, za koje valja provesti složeni ispitni postupak, koji podrazumijeva i prethodno utvrđivanje granica pomorskog dobra, te ucrtavanja postojećih izgrađenih cesta, odnosno izdvajanje izgrađenih površina, što sve prethodno treba utvrditi, radi pravilne primjene odredbi Zakona o naknadi.
– Na kraju moramo naglasiti da još uvijek postoji jedan manji dio zahtjeva u kojima Dubrovačka biskupija, nije dostavila sve isprave na kojima temelji svoj zahtjev i koje je bila dužna dostaviti prema izričitim odredbama Zakona o naknadi, a ne radi se o činjenicama koje su opće poznate niti o dokazima koje brže i lakše može pribaviti tijelo koje vodi postupak, iako su pozivani da pruže dokaze kojima će potkrijepiti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, pa i takva neaktivnost predlagatelja ima za posljedicu sporost u provođenju postupaka naknade za oduzetu imovinu – zaključila je Sanja Jasprica.