Nema tog susjedstva ili, ako i ima, to je rijetkost ili, što bi se reklo, iznimka koja potvrđuje pravilo, gdje vlada idila. A pravilo je da su između susjeda uvijek prisutne neke trzavice. Iz brojnih razloga. Bila to buka, neka međa ili pak stablo čije grane prelaze ogradu, parking, roštiljanje onoga u prizemlju koje zadimi robu koju su stavili sušiti oni koji žive na katu. Nerijetko intervenira i policija, pa tu bude prekršajnih, čak i kaznenih prijava. Neki se susjedi povlače po sudu godinama…
Susjedska prava
Čitavo je jedno poglavlje Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posvećeno susjedskim pravima. Zakon ih najprije definira i to kao „ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom“. Ključna su pitanja koje su to ovlasti, što je „obzirno izvršavanje prava vlasništva“ u međususjedskim odnosima, te što su to susjedi dužni trpjeti, propuštati ili pak činiti glede svoje nekretnine, a da bi bili usklađeni sa Zakonom. Idemo sada, naravno prema Zakonu, konkretizirati…
Zajednička ograda
„Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda“ – jasan je Zakon, naglašavajući kako suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.
Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i slično, ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.
Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike.
Vlastita ograda
Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište. Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.
Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu.
Međa
Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
Istodobno s donošenjem odluke o obnavljanju ili pak ispravljanju međe, sud će je na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Stablo na međi, grane i korijenje
Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane. Stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe. Što je određeno glede stabla, na odgovarajući se način primjenjuje i na drugo raslinje.
Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.
Pristup na tuđe
Ako na tuđu nekretninu dospiju nečija životinja, roj pčela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj čije su to stvari može, u primjerenom roku pristupiti na tuđe zemljište da bi ih uzeo nazad. Vlasnik nekretnine može u ovom slučaju zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgađanja sam preda njihovu posjedniku.
Ako je od životinje, roja pčela i drugih stvari koje su dospjele na tuđu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraćanja natrag nastala šteta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u svezi za vlasnika nekretnine nastali troškovi koji su bili nužni, on ima pravo zadržati stvar sve dok mu šteta i troškovi ne budu u cijelosti naknađeni.
Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova
Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti. Tko je uporabio tuđu nekretninu za ove potrebe, dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu. Za uporabu zemljišta, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaća se primjerena naknada, koja ne može biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta.
Postavljanje vodova i drugih uređaja
Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, elektroničkih komunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njezina vlasnika moguće je samo u interesu Republike Hrvatske na temelju zakonskih odredaba koje uređuju nepotpuno izvlaštenje, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakon ne odredi drukčije.
Dim od roštilja i druge imisije
I evo nas na roštilju… Zakon kaže da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i slično, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona. Teško je iz navedenoga dati jednosmislen odgovor vezano za roštiljanje. U principu imate pravo roštiljati, ali pri tom morate voditi računa da dim baš ne ulazi u susjedov stan, a po pitanju robe koja se suši najidealniji bi naravno bio dogovor kojeg često nema. Međutim, u prikladne ure naložiti roštilj u prizemlju ili pak na terasi Zakonom nije zabranjeno, tako da možete, ali da pri tom budete obzirni prema susjedima. Obzir bi značio ipak to ne činiti svaki dan da susjedi nikako ne mogu sušiti robu, ali jednom tjedno na primjerenom mjestu – nitko ne može tvrditi da je protuzakonito.
Vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i slično, pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. U kontekstu roštiljanja naravno da dakle ne smijete to raditi ako vaša terasa ili balkon nisu prikladno odvojeni od susjedovih pa mu baš dobro usmrdite robu ili pak u potpunosti uništite. Teško je tu, zapravo nemoguće, dati generalnu procjenu, već ovisi o svakom pojedinačnom slučaju.
Opasnost od rušenja zgrade
Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje svih potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete.
Odvođenje kišnice s krova
Čest problem je i kišnica. S njom probleme znaju imati, logično, oni koji žive ispod. U svakom slučaju vlasnik nekretnine je dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegovog posjeda ne pada na tuđu nekretninu. Dakle ne možete svakako pomesti kišnicu i „iskrcati“ je na susjedov balkon.
