Grad Dubrovnik, uz trgovačka društva u većinskom vlasništvu, ima čak 11 javnih ustanova, pretežito u području kulture. Dio njih najviše novaca troši na zaposlenike, pa ta brojka nerijetko prelazi 50 posto, a u pojedinim slučajevima doseže i skoro 80 posto ukupnih rashoda.
I dok smo iz izvješća o poslovanju za prošlu godinu uspjeli pobrojati zaposlenike svih tvrtki u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, takvu analizu nismo uspjeli napraviti i kod ustanova. Jer, ili ravnatelji nemaju obvezu u svojim izvješćima unijeti takve podatke, iako bi bilo sasvim logično da ih i gradski vijećnici i dubrovačka javnost dobiju na uvid, ili su ih možda zaboravili spomenuti. Isto tako, u nijednom izvješću o poslovanju ustanova, osim kod Rezervata Lokrum, nismo pronašli podatke o prosječnim plaćama zaposlenika u ustanovama, što je bio redovan slučaj kod gradskih tvrtki.
Muzeji s najvećim troškom
Na godišnjoj razini u svih 11 javnih ustanova trošak za zaposlenike iznosi oko 30 milijuna kuna. Najveći iznos izdvaja se u Dubrovačkim muzejima, koja, vjerujemo ima i najveći broj zaposlenika s obzirom na sve jedinice koje ova ustanova uključuje. Rashodi za zaposlenike u ovoj javnoj ustanovi u kulturi lani su iznosili 58,2 posto ukupnih troškova, odnosno za zaposlenike se izdvojio iznos od oko 8,5 milijuna kuna.
Javna ustanova Rezervat Lokrum zapošljavao je u prosjeku 42 radnika, čija je prosječna bruto plaća bila 8.705 kuna. Rashodi za zapsolene kretali su se oko 4,4 milijuna kuna.
Prirodoslovni muzej Dubrovnik nije istaknuo broj zaposlenika. Njihovi troškovi za zapsolene krećeu se oko 482.201 kunu, što je 40,6 posto ukupnih rashoda ustanove. Broj zaposlenika Umjetničke galerije Dubrovnik ostao je također nepoznat. Njihovi troškovi za zaposlene iznosili su 2.141.421 kunu, ili 49,5 posto ukupnih rashoda.
U Kinematografima Dubrovnik prošle je godine radilo 11 ljudi. Njihovi rashodi za zaposlene iznosili su oko 1,3 milijuna kuna, što je 37,2 posto ukupni rashoda ustanove. No, kako je u izvješću istaknula ravnateljica Đive Galov, rashodi za zaposlene prošle su godine uvećani za iznose jubilarnih nagrada (4 nagrade za po 30 i 35 godina staža), a po obvezi iz Kolektivnog ugovora.
Kazalište Marina Držića prošle je godine zapošljavalo 46 ljudi (prosječan broj radnika po osnovi sati rada je bio 44). Za njih je osiguran iznos od 5.275.749 kuna, ili 61,5 posto ukupnih rashoda ustanove.
Linđu novih 27 članova
Za Folklorni ansambl Linđo možemo saznati tek kako je na audiciji u listopadu primljeno 27 novih članova plesača i glazbenika, te da je u odnosnu na 2013. godinu Linđo imao jednog zaposlenika više. Linđo je za svoje zaposlenike (a koliko ih je ne može se iščitati iz izvješća), izdvojio 2.122.710 kuna, što je 60 posto ukupnih rashoda, dok naknade amaterima čine 21 posto ukupnih troškova ustanove. Ipak, ističe se kako su ostali rashodi za zaposlene manji u odnosu na prethodnu godinu i to za 27,30 posto jer su 2013. isplaćene jubilarne nagrade i otpremnina.
Skoro 6,5 milijuna kuna za radnike je izdvojio Dubrovački simfonijski orkestar, što iznosi 68,6 posto ukupnih rashoda. U izvješću ravnatelja Damira Milata spominje se tek kako su četiri umjetnika tijekom 2014./2015. otišla u mirovinu, zbog čega se rade pripreme za audiciju, te kako bi DSO u narednom razdoblju trebao zaposliti još tri gudača te jednu osobu za poslove administracije. S druge strane, Dubrovačke ljetne igre zapošljavale su 24 osobe na koje se utrošio iznos od 3.260.236 kuna.
Uz v.d. ravnatelja Doma Marina Držića Nikšu Matića ova je javna ustanova lani zapošljavala još četvero ljudi, a njihovi troškovi iznosili su nešto manje od 600 tisuća kuna, što je 48,6 posto ukupnih troškova ustanove. Dubrovačke knjižnice zapošljavale su 44 djelatnika, 11 muškaraca i 32 žene, a većina zaposlenika je s VSS. Za njih je bio osiguran iznos od oko 5,2 milijuna kuna, što je čak 78,8 posto prihoda ove gradske javne ustanove.
Ovdje svakako treba istaknuti kako su izvješća o radu, kao i objašnjenja pojedinih ravnatelja dosta nepreglednija i šturija od onih trgovačkih društava u suvlasništvu Grada. Obrazac ispunjavanja izvješća je sasvim drukčiji, no činjenica ostaje kako bi svojim osnivačima svi ravnatelji, bez iznimke, trebali dostaviti broj zaposlenika, barem radi dubrovačke javnosti koja bi trebala znati koliko ljudi radi u ustanovama čiji su prihodi većim dijelom naslonjeni na gradsku blagajnu. Da su izvješća nepregledna, najbolje govori i opaska predsjednika Kazaličnog vijeća Marina Gozze, sa sjednice na kojoj se raspravljalo o izvještaju, koji je istaknuo kako su obrasci nepregledni, te daju generalne informacije o financijskom poslovanju, u ovom slučaju KMD-a, no sva su izvješća u istoj formi, i na istim obrascima.
Razlike su jedino vidljive preko objašnjenja ravnatelja. I dok su se jedni potrudili dati finanacijska objašnjenja, drugi pak baš i nisu.
Razvojna agencija
U DURA-i osam zaposlenika
Uz javne ustanove, pregledali smo i izvješće razvojne agencije DURA, koja je prošle godine zapošljavala 8 ljudi, sedam stručnih suradnika i direktoricu. U izvješću je istaknuto kako su četiri djelatnika sufinancirana kroz projekte (1 djelatnik zaposlen je 100 posto na projektu i tri djelomično na projektima u omjeru 30 posto naprama 70 posto, plaće ostalih djelatnika se smatraju sufinanciranjem u određenim projektima).
Troškovi osoblja DURA-e prošle su godine iznosili 1.249.810 kuna, što je 37,90 posto od ukupnih rashoda. Prosječna brutto plaća bila je 9.943,72 kune, odnosno neto 7.334 kune.