Iako su autoceste najsigurnije prometnice, svaki drugi dan na njima se nađe vozač koji je odlučio krenuti krivim smjerom ili se vratiti kakvih stotinjak metara jer je promašio izlaz.
Putovanje autocestom, koliko god bilo skupo, ugodno je i udobno, stoga se samo najzagriženiji ljubitelji zavoja odlučuju izbjegavati ove prometnice u Hrvatskoj. Međutim, nije rijetko da nam na autocesti život ugroze neodgovorni vozači koji idu u krivom smjeru ili voze unatrag, piše tportal.hr
Štoviše, dosta je često uzevši u obzir da prosječan promet u Hrvatskoj po autocestama nije gust, sezona je vrhunac, a inače su poluprazne usporede li se s austrijskim ili talijanskim. Naime, kako su tportal izvijestili iz službe za odnose s javnošću HAC-a, na Hrvatskim autocestama 2015. evidentirano je 178 dojava o vožnji u suprotnom smjeru i nepropisnoj vožnji unatrag, a podaci za prošlu godinu još se obrađuju.
Matematički gledano, u prosjeku svaki drugi dan netko odluči voziti tamo gdje ga drugi vozači apsolutno nikako ne očekuju te ugroziti živote svih koji su se našli na prometnicama u to vrijeme. Čak ih ni potencijalno visoke kazne ne obeshrabruju. Naime, člankom 49. Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđena je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana za vozača koji se vozilom na autocesti kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru.
Ako se slučajno zateknete na autocesti u takvoj situaciji te uočite vozilo koje se kreće u krivom smjeru, bitno je da ostanete pribrani i koncentrirani te istog časa nazovete policiju na broj telefona 192 ili službu 112. Oni onda sa svim ostalim nadležnim službama pokreće propisanu Proceduru o postupanju u izvanrednoj situaciji na cesti i načinu označavanja vožnje u suprotnom smjeru u zonama čvorova i odmorišta, kažu iz HAC-a. Nakon dojave djelatnici Hrvatskih autocesta pristupaju hitnoj uspostavi prometne signalizacije. Na svjetlosno promjenjivoj signalizaciji postavlja se prometni znak opasnosti kojom se vozila svjetlosnom strelicom preusmjeravaju na voznu (desnu) traku jer vozači koji voze u suprotnom smjeru u većini slučajeva voze pretjecajnom (lijevom) trakom. Maksimalna brzina ograničava se na 40 kilometara na sat.
Istodobno se obavještavaju sve službe o nužnosti hitne intervencije – HAK, susjedni Centri za održavanje i kontrolu prometa, Ophodarska služba, susjedne naplatne postaje, a sve informacije koje oni zajednički prikupljaju o incidentnim situacijama objavljuju se putem radiopostaja, stoga je važno uključiti radio u sustav informiranja o stanju u prometu – RDS odnosno Traffic ili TA funkciju/prekidač, ovisno o tome što već automobil u kojem se nalazite u tom momentu ima.
Tek nakon objavljene informacije o završetku incidentne situacije moguće je nastaviti uobičajeno putovanjem autocestom, kažu iz HAC-a. Dodaju kako je u svrhu prevencije ovakvih opasnih situacija na potencijalno kritičnim mjestima u zonama čvorova i odmorišta postavljena dodatna vertikalna i horizontalna prometna signalizacija. Na čvorovima su postavljene prometne ploče STOP – krivi smjer, a u zonama dvosmjernog prometa izvedene su vibro crte sa zvučnim efektom koje upozoravaju vozače na prelazak u suprotni smjer.
Također su i na izlazima s odmorišta postavljene prometne ploče STOP – krivi smjer te je još izvedena horizontalna prometna signalizacija – dvostrukom punom crtom odvojen dvosmjeran smjer kretanja vozila. U pravilu su znakovi izrazito uočljivi, gotovo napadni te je vrlo teško ući u krivi smjer ako imalo obraćate pažnju na to kuda i kako vozite.