Za ‘običnog’ građanina teško je razumjeti što zapravo donosi toliko najavljivana porezna reforma koja podrazumijeva izmjenu i dopune čak devet zakona i stupa na snagu s prvim danom nove godine. Ono što znamo i što je ključno je novi obračun plaća te ukidanje prireza na porez na dohodak. Mnogi su se zabrinuli da će ga gradovi kompenzirati kroz povećanje nekih drugih nameta. Za pojašnjenje smo pitali predsjednika Udruge računovođa i financijskih djelatnika Dubrovnik Miroslava Kraljevića.
Novi obračun – veće plaće
—Porezna reforma koja se primjenjuje od 1. siječnja 2024. uključuje dakle izmjene i dopune devet zakona koji su već usvojeni i objavljeni u Narodnim novinama broj 114/23. To su: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza i Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Najznačajnije novine koje donosi porezna reforma regulirane su sa prva tri zakona koji propisuju obračun plaća što je najvažniji dio reforme. Novi obračun plaća primjenjuje se već na obračun plaće za mjesec prosinac 2023. koja se u pravilu isplaćuje u siječnju 2024. godine. To je najobuhvatniji dio reforme jer se odnosi na sve zaposlene u Republici Hrvatskoj kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. ima oko 1,7 milijuna – rekao nam je Kraljević dodajući kako se izmjene ostalih zakona ne odnose na tako veliki broj građana i prate zapravo usklađenja s postojećim propisima.
Porezne stope
—Mijenja se osnovni osobni odbitak, način određivanja i iznosi odbitka za uzdržavane članove, prag primitka uzdržavanih članova, porezni razredi za primjenu niže-više porezne stope, raspon poreznih stopa minimum – maksimum – pojasnio je Kraljević nastavljajući kako se u Zakonu o lokalnim porezima ukida prirez na porez na dohodak, a zadužila su se predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave da najkasnije do kraja studenog donesu odluke o visini poreznih stopa koje se objavljuju u Narodnim novinama.
—Visine poreznih stopa značajno utječu na obračun plaće čiji će neto iznos ovisiti o visini stope u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Svim zaposlenicima bez obzira gdje žive neto plaća će biti veća u odnosu na neto plaću prije reforme, u nekoj jedinici više u nekoj manje. To zavisi o visini porezne stope po pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Najviša dopuštena je 23 posto. Zagreb, tako, ima najvišu dopuštenu stopu poreza, Split nešto manju od najviše dopuštene, a Dubrovnik je zadržao postojeću stopu od 20 posto bez obzira na ukidanje prireza. Najznačajniji rast, iako nije predmet reforme, je kod minimalne plaće za 2024. Rast minimalne plaće u 2024. je u odnosu na 2023. godinu 20 posto ili 140,00 eura bruto ili neto rast 18,9 posto odnosno 104,40 eura. Ovo se odnosi na skoro 80.000 zaposlenih koji primaju plaću manju od 840,00 eura u 2023. godini – objasnio je Kraljević. Pitali smo ga koliko je vremena potrebno da se izmjenjeni zakoni implementiraju, odnosno zažive u praksi.
Prilagodba
—Zakoni se moraju primijeniti od 1. 1. 2024., znači s prvom isplatom plaće za mjesec prosinac 2023. Rok za isplatu je do 15. 1. Također napojnica mora biti u kasama već od 1. 1. Tu nema dilema. Kako će zaposlenici reagirati na novi izračun plaća, hoće li biti zadovoljni ili ne to je pitanje vremena prilagodbe. Veliki dio posla odradit će računalni stručnjaci jer se plaće uglavnom obračunavaju putem računala. Osnovni obračun plaća je dosta jasan i ne bi trebalo biti problema u praksi. Tehnički problem je kod isplate plaća zaposlenicima koji rade u više od jednog poslodavca, ali mislim da će se i to riješiti donošenjem novog pravilnika – zaključio je Kraljević.
O NAPOJNICAMA
Do 3.360 eura bez oporezivanja
O napojnicama smo detaljno pisali prošli broj, ali u ovom kontekstu podsjećamo da i izmjene koje se na njih odnose potpadaju pod poreznu reformu.
—Izmjene Zakona o fiskalizaciji pobliže određuju način evidentiranja napojnice što je novina u odnosu na dosadašnje stanje. Naime, napojnica je nova vrsta dohotka neoporeziva do 3.360,00 eura godišnje i ne podliježe oporezivanju s PDV-om. Izmjene ostalih zakona su napravljene kako bi se mogle primijeniti osnovne zamisli reforme, a to je porezno rasterećenje bruto plaća i ujedno povećanje neto plaća za istu bruto plaću – kazao je Kraljević ističući kako su najvažnije izmjene Zakona o porezu na dohodak.