Povodom Svjetskog dana borbe protiv krivotvorina, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokrenuo je kampanju Što je na vašem stolu?, upozoravajući na zabrinjavajuću pojavu krivotvorene hrane i pića diljem EU-a. Inicijativa je pokrenuta nakon što su nedavna izvješća pokazala da krivotvorenje u sektoru hrane i pića predstavlja sve prisutniju prijetnju i rizik. Uz zdravlje potrošača, na udaru su i europska gospodarstva, radna mjesta i kulinarsko nasljeđe.
Iako javnost često povezuje krivotvorene proizvode isključivo s luksuznom robom ili sektorom odjeće i mode, stvarnost je znatno ozbiljnija. Prema Istraživanju o procjeni prijetnje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva (OCTA) iz 2022. godine, prehrambeni proizvodi – posebno kolačići, tjestenina, čips i slatkiši – bili su druga najzaplijenjenija kategorija proizvoda na vanjskim granicama EU-a 2020. godine.
Izvješće Europola o procjeni prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala Europske unije za 2025. godinu (SOCTA) naglašava da je rast e-trgovine krivotvoriteljima omogućio nove načine distribucije lažnih prehrambenih artikala, što potrošačima sve više otežava prepoznavanje autentičnih proizvoda. Krivotvoritelji manipuliraju oznakama i pakiranjima hrane te prilagođavaju proizvodne procese, ciljajući na proizvode visoke vrijednosti. Izvješće SOCTA za 2021. otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže opasne tvari poput metanola, žive, fipronila i raznih insekticida ili pesticida.
Operacije policijskih snaga na terenu također su razotkrile razmjere problema. Zajednička operacija Europola i Interpola OPSON, koja se provodi svake godine, u prošlog godini je rezultirala zapljenom krivotvorenih i nekvalitetnih prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 91 milijun eura, od toga 22 000 tona hrane i 850 000 litara pića. Operacija je također rezultirala razbijanjem 11 kriminalnih mreža i prijavom 278 osoba pravosudnim tijelima. EUIPO pruža podršku operaciji kroz stručnost u području intelektualnog vlasništva, obuku i suradnju s tijelima za provedbu zakona.
-Krivotvorena hrana i piće velika su briga za javno zdravlje. Cilj naše kampanje je opskrbiti potrošače znanjem kako se zaštititi, a istovremeno podržavati zakonite tvrtke koje podržavaju standarde kvalitete EU-a. Ovo je bitka koju moramo voditi zajedno: vlasti, proizvođači i potrošači podjednako – rekao je João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a.
Vino, jaka alkoholna pića i izgubljeni milijuni
Krivotvorenje pića, a posebice alkoholnih pića, i dalje je značajan problem, a organizirane kriminalne skupine koriste sofisticirane metode za prevaru potrošača. Krivotvoritelji često ponovno koriste originalne boce ili ispisuju lažne naljepnice za postavljanje na prazne boce, što potrošačima i nadležnim tijelima otežava razlikovanje između legitimnih i lažnih proizvoda.
Prema podacima EUIPO-a, sektor vina i žestokih pića bio je jedan od najpogođenijih krivotvorenjem u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Ukupno je zbog krivotvorenja godišnje izgubljeno 2 289 milijuna eura u prodaji i uništeno gotovo 5 700 radnih mjesta u EU. Gubitak poreznih prihoda od tih proizvoda također je bio znatan i iznosio je 2 068 milijuna eura.
Među najčešće prijavljenim zemljama podrijetla krivotvorene hrane i pića zaplijenjenih na vanjskoj granici EU-a 2019. i 2020. godine bile su Kina i Turska.
Oznake zemljopisnog zemljopisa više su od etikete
Industrija hrane i pića kamen je temeljac gospodarstva EU-a koji značajno pridonosi regionalnom razvoju, zapošljavanju i stvaranju radnih mjesta, a u središtu borbe protiv krivotvorenja su i oznake zemljopisnog podrijetla (GI) – znakovi koji potrošačima jamče autentičnost i kvalitetu proizvoda, a istovremeno pomažu proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode na tržište. Oznake štite nazive proizvoda koji potječu iz određenih regija i posjeduju kvalitete ili karakteristike koje su u osnovi posljedica tog zemljopisnog okruženja.
Sustav zemljopisnog podrijetla EU-a uključuje oznake zaštićene oznake izvornosti (PDO), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI) i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (TSG). Ovi certifikati čuvaju bogatu europsku kulinarsku baštinu i potrošačima daju jamstvo autentičnosti i kvalitete. Trenutačno Europska unija ima preko 3600 proizvoda registriranih kao oznaka zemljopisnog podrijetla. Francuska, Italija i Njemačka prednjače u proizvodnji i potrošnji proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla, pri čemu samo Francuska čini gotovo 32% prodaje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u EU-u. Vino čini 54% ukupne potrošnje EU-a s oznakom zemljopisnog podrijetla, što ga čini posebno osjetljivim na krivotvorenje, a krivotvorenjem su uvelike pogođeni i maslinovo ulje, pivo, meso, sir i mliječni proizvodi.
Naslovna fotografija ilustrativne je naravi