Sezona berbe neretvanskih mandarina tek je počela, ali poljoprivrednici nisu nimalo zadovoljni. Prva klasa mandarina otkupljuje se po samo 50 centi za kilogram, a za drugu i treću klasu cijena je još niža, prenosi Slobodna Dalmacija. Problem dodatno otežava činjenica da prva klasa čini tek manji dio ukupnog uroda.
Nezadovoljni poljoprivrednici će odustati od berbe jer im se ne isplati raditi cijelu godinu. Troškovi radne snage su visoki, dnevnica sezonskog radnika iznosi oko 60 eura, a da bi pokrio tu cijenu, berač mora ubrati čak 120 kilograma mandarina dnevno, i to prve klase. U praksi, to znači da se većini vlasnika nasada ulaganje u berbu pretvara u gubitak. Zbog toga bi velike količine zrelih plodova mogle bi ove godine ostati neobrane na stablima.
Poljoprivrednici traže hitna rješenja od države i otkupljivača jer bi mandarine mogle izgubiti svoje mjesto na tržištu, ali i u obiteljskim gospodarstvima koja od njega žive. Jer, berba se poljoprivrednicima ne isplati. Otkupljivači se ponašaju, kažu poljoprivrednici, kao da nisu njihovi partneri; guše ih cijenama, a smatraju da bi trebali pokazati više razumjevanja.
Dok je postojao PIK Neretva, država je diktirala otkupne cijene i štitila i poljoprivrednika i kupca. Danas toga više nema tržište je neumoljivo i na njemu opstaju samo oni najjači.
Rezultat takvih odnosa mogao bi biti porazan – tisuće tona mandarina ostale bi neubrane, a neretvanski voćari na rubu egzistencije. Slatki plodovi doline, simbol cijelog juga Hrvatske, ove jeseni mogli bi postati gorak podsjetnik na neumoljivu realnost tržišta.
No, problem ne staje samo na financijama. Ako mandarine ostanu na stablima, to će biti udarac ne samo na džepove poljoprivrednika nego i na okoliš. Truli plodovi predstavljaju savršeno leglo za sredozemnu voćnu muhu, opasnog štetnika s kojim se Hrvatska godinama bori. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HAPIH) već dugi niz godina provodi program suzbijanja te nametnice puštanjem sterilnih kukaca dok su poljoprivrednici dužni ukloniti i zakopati na trideset centimetara dubine trule plodove koje ostanu na stablu ili ispod stabla. Ako se ove jeseni velike količine mandarina ostave da istrunu u voćnjacima, prijeti eksplozija populacije muhe koja bi mogla ugroziti ne samo iduću sezonu, nego i dugoročnu budućnost proizvodnje u dolini.
Slučaj je dodatno apsurdan jer će, prema zakonu, poljoprivrednici ionako morati ukloniti i zakopati trule plodove. To znači da ćemo na kraju brati mandarine, ali ne za prodaju – nego da ih zakopamo. A ni za to nemamo radne snage ni novca da platimo dnevnice berača iz Hercegovine, rezignirano kažu Neretvani.
Slatki plodovi doline, simbol cijelog juga Hrvatske, tako su se našli u začaranom krugu: neisplativa berba, nezadovoljstvo proizvođača, niske otkupne cijene privatnih otkupljivača i prijetnja ekološke katastrofe. Jesen koja je trebala donijeti plodove rada – mogla bi ostaviti gorak okus za cijelu Neretvu.
Stručnjaci upozoravaju da je jedini izlaz iz začaranog kruga – udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu. Samo veće kooperative mogu pregovarati o boljim uvjetima otkupa, tražiti nove izvozne kanale i ulagati u preradu.
Drugi ključni korak je diverzifikacija: od proizvodnje sokova i džemova, do certificiranih ekoloških proizvoda koji na europskom tržištu postižu znatno veću cijenu. Uz to, država bi mogla pomoći kroz ciljane poticaje za preradu i marketing, umjesto da određuje cijene koje ionako više ne kontrolira.
Unatoč manjim količinama u usporedbi sa prošlom godinom kvaliteta ovogodišnjeg uroda ocjenjuje se izvanredno. Plodovi su zlatne boje, slatkog okusa i visokog sadržaja šećera, što je rezultat povoljnih vremenskih uvjeta i pažljivog uzgoja na neretvanskim plantažama.
