Kroz prizmu zakona

Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva

zidine zastava hrvatska03

Uvođenje obveznog vojnog roka pokrenulo je rasprave o tome moraju li ga služiti oni koji imaju hrvatsko državljanstvo, ali ne žive u našoj državi. Ili pak žive u Hrvatskoj, ali imaju i državljanstvo druge države u kojoj su već odslužile vojni rok. Stvar je razjasnilo resorno ministarstvo, o čemu smo pisali u prošlom broju. Međutim, uočavam kako mnogima nisu jasni pojmovi prirođenja, odnosno naturalizacije, a to su načini kojima se također stječe hrvatsko državljanstvo. Stoga sam ovaj put odlučila pojasniti vam načine stjecanja, ali i prestanka hrvatskog državljanstva.
Pretpostavke za stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva uređene su Zakonom o hrvatskom državljanstvu. Državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo smatra se pred tijelima naše državne vlasti isključivo hrvatskim državljaninom. Iz tog su se razloga i javili prijepori oko obveze služenja vojnog roka, naročito kad se još uzme u obzir i ustavna odredba koja nalaže da je služenje vojnog roka obveza svih državljana. Međutim, kako nam je razjasnilo ministarstvo, pravilnikom je pojašnjeno kada su osobe s dvojnim državljanstvom izuzete od te obveze, o čemu smo pisali.

Stjecanje
Hrvatsko se državljanstvo stječe: podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete: čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani, čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Hrvatskoj te dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona, a primarno se navedeno odnosi na Obiteljski zakon, posvojili hrvatski državljani. Također, podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hravtski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako je u roku od tri godine od stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu podnijela zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdilo da ne postoje zapreke. Ako postoje zapreke, osoba rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja bio hrvatski državljanin stječe hrvatsko državljanstvo samo za slučaj da ostane bez državljanstva.
Hrvatsko državljanstvo stječe i dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili pak bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.

Prirođenje
Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama: da je navršio 18 godina života, da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će dobiti otpust ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stranom boravku, da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno
uređenje, da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo. Također, prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalan boravak i živi na području Republike Hrvatske, kao i hrvatski iseljenici i njihovi potomci, s tim da se iseljenikom smatra osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja u namjeri da u inozemstvu stalno živi. Ujedno, prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo i bračni drug osobe koja je stekla hrvatsko državljanstvo ako godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom.
Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo i maloljetno dijete ako: oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, te samo jedan roditelj pod uvjetom da dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, kao i ako prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo samo jedan od roditelja, a drugi je bez ili nepoznatog državljastva, a dijete živi u inozemstvu.
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnot drugog roditelja ili pak skrbnik djeteta. Iznimno, dovoljan je zahtjev samo jednog roditelja bez suglasnosti: ako je drugi roditelj proglašen umrlim, lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima djeteta, ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb, te ako je drugom roditelju nepoznato boravište.

Prestanak
Hrvatsko državljanstvo prestaje: otpustom, odricanjem i po međunarodnim ugovorima. Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava slijedećim pretpostavkama: navršila je 18 godina života, nema smetnji glede vojne obveze, podmirila je dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, pravno je uredila imovinske odnose iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj, ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti pri mljena u strano državljanstvo. Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u republici Hrvatskoj oduđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.
Djetetu do navršene 18. godine života hrvatsko državljanstvo prestaje otpustom na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom ili ako je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom jednom roditelju, a drugi je strani državljanin, kao i ako drugi roditelj nije stranac, ali je dao pisanu suglasnost. Dijete posvojeno od stranih državljana će se otpustiti iz hrvatskog državljanstva na zahtjev posvojitelja.
Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva. Punoljetna osoba koja se odrekla hrvatskog državljanstva ne može ga ponovno steći. Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem ili ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi je roditelj strani državljanin. Djetetu posvojenom od stranih državljana će prestati hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev posvojitelja.

Pročitajte još

Suvlasnička prava i obveze

Ivana Mijić Vulinović

Zašto kronično i sustavno ne doživljavamo pučku pravobraniteljicu?!

Ivana Mijić Vulinović

Umjesto suda – medijacija!

Ivana Mijić Vulinović