Novo zaduživanje Hrvatske će se prema najavama obaviti preko tzv. narodne obveznice. Ideju je prvi put iznio ministar financija Marko Primorac 28. rujna prošle godine u emisiji Hrvatskog radija, a u siječnju ove godine ju je predstavio vladajućoj koaliciji na čelu s HDZ-om.
Vladajući se slažu s prijedlogom, kao i većina ekonomskih stručnjaka. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo financija je već počelo pregovarati sa Zagrebačkom bankom, Privrednom bankom Zagreb, Raiffeisen bankom, Ersteom i OTP-om, koji bi trebali biti aranžeri, tj. preko tih banaka bi se trebala vršiti kupnja. Banke bi posredništvo naplatile, ali bi i aktivno gurale prodaju.
Prevladava stav da se radi o potencijalno dobrom poslu za sve uključene: banke će naplatiti svoje usluge, građani će dobiti mogućnost jako sigurne investicije, a država će se zadužiti na domaćem tržištu.
Što su državne obveznice? Jedno od sigurnijih ulaganja
Obveznice su vrijednosni papir koji funkcionira kao zajam. Izdavatelj obveznice, primjerice država, zadužuje se i prima određeni financijski iznos, koji se obvezuje vratiti na određeni datum dospijeća, uz određeni prinos.
Obveznice su stoga jedna od sigurnijih investicija, posebno ako su državne, sa sigurnim prinosom. Izdaju ih i velike privatne kompanije te financijske institucije. Na primjer, Zagrebačka banka je 21. listopada prošle godine javno objavila namjeru o izdavanju obveznica.
Sve države se primarno zadužuju obveznicama. Kod manjih država se obveznice izdaju rjeđe jer su i potrebe za financiranjem manje. Hrvatska je zadnji put izdala obveznicu 12. srpnja 2022., i to dvije. Prvoj je dospijeće 2026. godine u nominalnom iznosu od 400 milijuna eura uz prinos od 2.17 posto, a drugoj je dospijeće 2032. godine u nominalnom iznosu od 800 milijuna eura uz prinos do dospijeća od 3.47 posto.
Država mora vratiti posuđeni iznos uvećan za prinos
To znači da će Hrvatska navedenih godina dospijeća morati vratiti iznos koji je posudila uvećan za prinos. Obje su izdane na domaćem tržištu, a prikupljena sredstva su većinom iskorištena da bi se platio dug po obveznici koja je dospijevala na naplatu 22. srpnja 2022., manjim dijelom za financiranje općih potreba državnog proračuna. Aranžeri obveznica su bile iste banke koje se spominju kao vjerojatni aranžeri narodne obveznice. Ove godine u studenome na naplatu dolazi obveznica koju je Hrvatska izdala 2017., vrijedna 1.5 milijardi eura. Narodna obveznica bi bila iskorištena za vraćanje duga po toj obveznici, pa se može špekulirati da će ukupna vrijednost biti slična tom iznosu.
Koliko će se moći zaraditi na narodnim obveznicama?
Hrvati u štednji na bankama drže između 35 i 40 milijardi eura. Kamate na štednju su povijesno niske, skoro nepostojeće. Ovisno o tipu štednje kreću se oko 0.02 posto, što znači da bi štednja u banci od 1000 eura nakon dvije godine iznosila 1000.95 eura.
Takvom štednjom se ustvari gubi jer će zbog inflacije 1000.95 eura za dvije godine vrijediti puno manje nego danas 1000 eura. Posebno to vrijedi s obzirom na trenutnu visoku stopu inflacije, koja će ostati visoka i u 2023, piše Index.hr.
Investicijom u narodnu obveznicu bi građani ostvarili daleko veći povrat od onoga koji dobivaju za štednju u bankama. Zadnju obveznicu, s dospijećem od četiri godine, Hrvatska je izdala s prinosom od 2.17 posto. Međutim, danas su prinosi na sve državne obveznice veći, pa će biti i za narodnu obveznicu. No rok dospijeća će vjerojatno biti dvije umjesto četiri godine, što znači manji prinos zbog manjeg rizika. Za očekivati je da će prinos biti oko 3 posto, možda i više.