U Hrvatskoj zakon o grobljima nije mijenjan od 1998. godine, a s obzirom na brojna pitanja koja se javljaju, poput manjka grobnih mjesta, izrađen je Nacrt novog zakona koji je trenutno pušten na javno savjetovanje. Novi Zakon donosi nekoliko značajnih promjena koje bi, ako stupi na snagu, mogle značajno utjecati na praksu upravljanja grobovima i posljednjim počivalištima u zemlji.
O Nacrtu zakona razgovarali smo s direktorima groblja Boninovo i Dubac – Marijonom Dadićem i Đurom Lonzom.
Novosti
Marijan Dadić, direktor groblja Boninovo, ističe da je novi Nacrt zakona mnogo opširniji od prethodnog. Naime, dok je stari zakon imao samo 22 članka, ovaj prijedlog sadrži čak 51 članak. Dadić naglašava da su članovi Grupacije održavanja groblja i pogrebničke djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predložili nekoliko izmjena. Članovi Grupacije održavanja groblja i pogrebničke djelatnosti su skoro sva pogrebna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i privatna pogrebna društva iz Republike Hrvatske.
– Do sada je bilo potrebno 10 godina od neplacanja grobne naknade ili 30 godina od posljednjeg ukopa da bi
grob mogao biti prepušten novom korisniku. Naš prijedlog je da to razdoblje skratimo na pet godina za neplaćanje grobne naknade i 20 godina za posljednji ukop – kaže Dadić.
Novi Zakon također detaljnije razrađuje prava i obveze korisnika grobnih mjesta, a tu je i nekoliko važnih novina kada je riječ o ponašanju na grobljima. Dadić napominje da se posebno ističe važnost uklanjanja neprimjerenih spomenika, koji bi sada, prema novim propisima, mogli biti uklonjeni ako vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana. Prvenstveno se misli na groblja s četničkima obilježjima, na čemu je inzistirao Domovinski pokret.
– Za nas na groblju Boninovo ovo neće imati velikog utjecaja, jer ovakvi spomenici nisu prisutni u našem
području, ali vjerujem da bi to moglo biti relevantno za neka slavonska groblja – objašnjava Dadić.
Zahtjeva za prosipanjem pepela nisu imali
Jedna od značajnih promjena odnosi se na smanjenje vremena između dva ukopa na isto grobno mjesto, s dosadašnjih 15 na 10 godina, a također će biti moguće premjestiti grob nakon 30 godina, umjesto dosadašnjih 100. Ako je potrebno premjestiti grob zbog izvođenja radova u državnom interesu, rok se smanjuje na samo 10 godina. Ove promjene trebale bi pomoći u rješavanju problema vezanih uz popunjenost grobnih mjesta, koja su u mnogim dijelovima Hrvatske gotovo potpuno zauzeta.
– Ove promjene mogu značajno pomoći u smanjenju problema s popunjenostima grobnih mjesta u cijeloj
zemlji – smatra Dadić.
Zakon također uvodi novi članak koji omogućava lakši postupak prenošenja prava korištenja grobnog mjesta, za što će ubuduće biti potrebna ovjera javnog bilježnika. Ove izmjene imaju za cilj urediti i olakšati administrativne procese, koji su dosad bili puno složeniji.
Na pitanje o kremiranju i prosipanju pepela, Dadić ističe da njihovo groblje do sada nije imalo zahtjeva za prosipanjem pepela jer su svi koji su se odlučili na kremaciju birali tradicionalni obred u kojem se urna pokopa u grob. Iako Nacrt zakona predviđa odredbe koje omogućuju posipanje pepela izvan granica groblja, Dadić smatra da to neće imati velikog utjecaja na praksu u Dubrovniku.
– Imamo godišnje nekakvih 15–20 kremacija, nekad malo više, nekad malo manje. Postoji krematorij u Zagrebu i u Osijeku, ali nama je bliži onaj u Zagrebu gdje obavljamo sve kremacije. Za dva dana urna bude ovdje i polaže se normalno u grob, procedura je jednostavna. Kod nas oni koji se odluče za kremiranje imaju ‘normalan’ obred. Kad je riječ o cijeni, skuplji je jedino taj prijevoz do Zagreba i nazad. No, tko se odluči za kremiranje napravit će to bez obzira na cijenu, a tako i obrnuto – zaključio je Dadić.
Groblje Dubac ima 64 niše za urne
Đuro Lonza, direktor groblja Dubac, pojašnjava da su oni već planirali specifičnu lokaciju za eventualne buduće zahtjeve za prosipanjem pepela.
– Imamo brežuljak gdje je predviđen Biblijski vrt, tu se nalaze i ostaci crkve Svetog Križa, a riječ je o arheološkom nalazištu. To je jedna uzvisina poviše zida gdje se nalaze niše za urne, tako da bi to možda bilo primjereno ako se dobije dozvola da se to radi na toj lokaciji – objasnio je Lonza te se dotaknuo i neprimjerenih natpisa na spomenicima. Objasnio je kako je to regulirano Pravilnikom o groblju jer svako groblje mora imati svoj pravilnik. No, kako je groblje Dubac još uvijek u izgradnji to se radi pomoću obrasca koji im svi korisnici moraju dati na suglasnost nakon čega oni kontroliraju je li to izvedeno onako kako su odredili. Ukoliko odstupanja postoje, nalaže se uklanjanje, no Lonza ističe kako do toga još nije došlo.
Lonza je otkrio kako imaju 64 niše za urne definirane projektom, a radit će se na zidu u istočnom dijelu groblja. Za sada imaju prodano 37 niša, a zaključio je kako trenutno nema prevelike potrebe za kremiranjem u Dubrovniku, ali kako bi se to u budućnosti moglo promijeniti.
