Sudeći prema novom projektu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava 'prepisivačini' novinarskih tekstova mogao bi uskoro doći kraj.
Naime, Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava i tvrtka MediaNet počeli su razvijati projekt informatičkog programa koji na Internetu prepoznaje tekstove istog ili vrlo sličnog sadržaja. Od lipnja 2013. godine na internetskoj stranici www.dznap.hr počeli su svakih 15 dana objavljivati primjere neovlašteno objavljenih priloga iz drugih novinara ili medija. U DZNAP-u očekuju da će upravo činjenica da netko sad vodi računa o krađi tuđih radova smanjiti prepisivanje koje se inače događa svakodnevno.
Ivica Grčar predsjednik je Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, osnovanog u studenom 2007. godine s ciljem kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava, budući da autorima nije moguće pojedinačno štititi svoja prava.
'Blizanci' i 'paralele'
– Osnovni problem svakog autora jest da pojedinačno ne može nadzirati svoj objavljeni rad. Zakonom je predviđen sustav kolektivnih udruga zbog kolektivnog ostvarivanja autorskih prava i zbog toga smo osnovali Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, kako bismo udruženi prikupljali sredstva, kojima bismo financirali bolju zaštitu tih prava. Društvo funkcionira kao udruženje autora, a broji oko sto novinara članova. Naknadu prikupljamo od korisnika novinarskih članaka, na primjer press-clipping agencije, a naplatu naknade namjeravamo sad proširiti i na sve ostale koji koriste novinarske članke, pa i medijima koji koriste članke iz drugih medija – ističe Grčar te dodaje kako se od medija koji koriste tuđe članke zapravo traži da korektno navedu ime autora i naziv izvora.
Kako bi stekli pravo prenošenja sadržaja trebali bi, tvrdi Grčar, uplaćivati naknadu Društvu, jer je ono jedino u Republici Hrvatskoj licencirano po zakonu za prikupljanje takvih naknada.
– Zasad imamo dogovor da pola dijele nakladnici, a pola autori, po kriteriju koliko su citirani, odnosno koliko je njihovih članaka prodano na press-clipping tržištu. Novinarski prilozi se uzimaju i od autora i od nakladnika koji u većem ili znatnom dijelu imaju pravo koristiti te priloge. Također, jedan dio sredstava smo dužni izdvajati u poseban fond za poticanje zaštite autorskih prava. Kroz taj fond financiramo i ovaj projekt s MediaNetom, izradu softwarea koji bi na internetu pretraživao i prepoznavao tekstove istog ili istovjetnog sadržaja te izračunavao u kojem je postotku nešto prepisano – objašnjava Grčar.
Grčar ujedno poziva sve novinare koji primijete da su negdje 'prepisani' da se jave udruženju, kako bi oni mogli reagirati. DZNAP je krenuo s objavama tzv. 'blizanaca' ili 'paralela' na svojim internetskim stranicama.
Slijede i sudski postupci
– U slučaju da naiđemo na drastičniji slučaj pokretat ćemo i sudske postupke, jer zastupamo sve novinare, a ne samo naše članove. Načelno gledano, osnova za sudski postupak postoji ako je 75 posto riječi istovjetno, a posebno ako se prijestup ponavlja – kaže Grčar, koji ističe zanimljiv podatak.
– Pratimo i elektronske medije, televiziju i radio, ali na moje iznenađenje, od milijun i 700 tisuća objava koje smo pratili kako bismo računalnim putem sastavili listu, njih čak milijun i 400 tisuća otpada na tiskane medije, oko 240 tisuća na radio i televiziju, a oko 100 tisuća su portali. Dakle, još uvijek je presudna zastupljenost tiskanih medija, jer je to ipak 'crno na bijelo'. A i usluga praćenja radija i televizije je znatno skuplja od usluge praćenja tiskanih medija – ističe Grčar.
Inače, DZNAP je kao udruženje trebao osnovati i vlastitu radnu zajednicu, ali su potpisali ugovor sa ZAMP-om, koji im obavlja dio pravnih poslova, računovodstva, ali i utjerivanja autorskih prava u ime udruženja.
Zanimalo nas je kakva je situacija na lokalnim razinama, odnosno hoće li udruženje i na toj razini pratiti navike lokalnih medija.
– Apsolutno ćemo pratiti i lokalne medije i ako se dogodi 'prepisivačina' svakako ćemo takav slučaj objaviti – odgovara Grčar.