Hrvatska je 2024. godine doživjela važan demografski preokret. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj stanovnika je porastao za 12.383 osobe. Riječ je o prvom službenom rastu populacije nakon dugog razdoblja u kojem je prirodni pad bio glavni trend.
Prirodni pad i dalje velik!
Prošle godine u Hrvatskoj se rodilo nešto više od 32 tisuće djece, dok je umrlo više od 51 tisuću osoba. To znači da je zemlja izgubila 19.011 stanovnika prirodnim putem. U usporedbi s razdobljem prije deset godina, broj rođenih pao je za čak 20 posto, a negativan trend nastavlja se i 2025. – u prvih šest mjeseci rođeno je 234 djece manje nego u istom razdoblju lani.
Nijedna županija nema pozitivan prirodni prirast. Najteža situacija je u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Primorsko-goranskoj, gdje broj umrlih premašuje broj rođenih više nego dvostruko. Najbolji omjer bilježi Grad Zagreb, gdje se na svakih 100 umrlih rodi 80 djece.
Pozitivan prirodni prirast zabilježen je samo u 35 lokalnih jedinica – 28 općina i šest gradova. Među njima su Dugo Selo, Solin, Metković, Imotski, Sinj i Vrgorac. Najbolji odnos rođenih i umrlih ima Imotski, u kojem je rođeno 121 dijete, a umrlo 78 osoba.
Migracije mijenjaju sliku
Ono što je donijelo preokret jest snažan migracijski priljev. Tijekom 2024. u Hrvatsku se doselila 70.391 osoba, a odselilo ih se 38.997. Pozitivan saldo od 31.394 useljenika uspio je nadoknaditi prirodni manjak stanovništva.
Struktura doseljenika u potpunosti se promijenila u odnosu na prije deset godina. Dok su nekada većinu činili hrvatski državljani i povratnici iz zemalja bivše Jugoslavije, danas prevladavaju radnici iz Azije. Samo iz Nepala u Hrvatsku je 2024. doselilo više od 10 tisuća osoba, iz Indije 5251, a s Filipina 4457. Ukupno je iz azijskih zemalja stiglo više od 26 tisuća ljudi, a iz afričkih 2567, što čini preko 40 posto svih doseljenika.
Najviše stranih radnika dolazi u Zagreb i obalne županije, a njihov dolazak već mijenja demografsku strukturu – u Zagrebu su mladi muškarci prvi put brojčano nadmašili žene u dobi od 20 do 40 godina.
Jesu li pomogle naknade za novorođenčad?
Unatoč negativnom prirodnom prirastu, pojedine općine i gradovi ulažu u poticaje za mlade obitelji. Grad Imotski, primjerice, isplaćuje 2500 eura za prvo dijete, Novi Vinodolski 2000 eura, a Sinj 1327 eura uz potpuno financiranje vrtića. Rekorder je općina Sali, gdje roditelji dobivaju gotovo 8000 eura za prvo dijete.
Zanimljivo je da najbolje rezultate u odnosu rođenih i umrlih bilježe općine u blizini velikih gradova – Dugo Selo pokraj Zagreba, Viškovo kraj Rijeke ili Dugopolje i Podstrana blizu Splita. Privlače ih niži troškovi stanovanja uz blizinu urbanih središta. Apsolutni rekorder prošle godine bila je istarska općina Karojba, gdje se na sedam preminulih mještana rodilo 16ero djece.