Kultura

STANKO KRNJIĆ Svaka pjesma mora imati svoj nevidljivi nastavak

Stanko Krnjic Mrvice za Lazara Najava

Knjiga ‘Mrvice za Lazara’, koja je dobila naziv po istoimenoj pjesmi se sastoji od pedesetak pjesama podjeljenih u tri ciklusa.

Ciklusi se ne razlikuju strogo, možemo reći da se čak isprepliću i na jedan način povezuju u kompaktnu cjelinu. U pjesmama zavirujem u unutarnji svijet čovjeka pojedinca, osobe koja promišlja i stalno se propituje o svijetu oko sebe, svijetu u sebi, isprepletenostih tih svijetova… To je jedan vid filozofsko duhovne poezije, ali na moj način – otkriva za novi broj DuLista Stanko Krnjić, autor nove zbirke poezije, četvrte po redu, koja će se predstaviti 17. siječnja u 19 sati u hotelu Kompas, o knjizi će govoriti akademik Luko Paljetak, nakladnik Zoran Bošković. Stihove će govoriti glumac Kazališta Marina Držića Boris Matić. Za glazbeni dio zadužen je Vedran Mezei, a voditelj programa je Boris Njavro. ‘Mrvice za Lazara’ četvrta je autorova zbirka pjesama, djelo koje je nastavak dugogodišnjeg pjesničkog stvaralaštva ovog dubrovačkog pjesnika, dobitnika nagrada i sudionika mnogih pjesničkih susreta, a autor nam je kazao kako ‘jedan dio pjesama ima biblijske motive, ali i jedan drugačiji pogled na njih, a taj pogled opet proizilazi iz stalnog propitivanja i potrebe da se poviri na nešto iz nekog drugačijeg kuta’.

Nastavak dosadašnjeg rada
– U isto vrijeme neke pjesme su i ljubavne jer pjesnik, u ovom slučaju ja, komuniciram s nekom imaginarnom ženom razgovarajući o ovim temama i načinom kako one utječu na odnos nas dvoje. U svakom slučaju, mislim da pjesme imaju notu provokativnosti koja tjera čitatelja na razmišljanje nakon čitanja. Knjiga je izašla u ‘Nakladi Bošković’ iz Splita, a knjigu je uredio i pogovor napisao akademik Luko Paljetak – ističe Krnjić, koji odgovara i na pitanje na koji način je zbirka povezana s prve tri knjige i je li nastavak ili pak sasvim novi sadržaj. — Knjiga je svakako nastavak mog dosadašnjeg rada, pogotovo nastavak prošle knjige. Stil pisanja i forma su istovjetni kao i u ‘Kroničaru svega’ s tim što mislim kako u ovoj knjizi još malo dublje prikazujem krajolike unutarnjeg svijeta čovjeka pojedinca u ovom svijetu. Taj unutarnji svijet kao tema pjesama me sve više inspirira. Sastavljen je od psihologije, duhovnosti, sušte egzistencije, ne samo u materijalnom svijetu već i u svim svijetovima koji čine naš život. Za takvo pisanje treba prodrijeti u glavu, dušu, srce čovjeka i pokušati prenijeti na papir dio onog što se odigrava u tim svjetovima. Kako je knjiga nastala relativno brzo, od zadnje knjige, možemo govoriti u novom sadržaju, ali ne radikalno i novim temama i načinu obrade istih – ističe autor čije su pjesme nerijetko nazvane ‘jasnima’ i ‘britkima’. Stoga smo ga pitali čemu najviše teži.

Nigdje ne žurim
– Ne pišem duge pjesme jer mislim da se sasvim jasno može izreći i u kraćim formama ono što se želi. Iz tog proizilazi da nema puno okolišanja u pisanju već se odmah prelazi na glavnu misao i ponekad manje, ponekad više jasno govori čitatelju ono što se želi. Svaka pjesma, mislim, bi trebala imati i svoj nevidljivi nastavak, a to je onaj tren kad čitatelj pročita pjesmu, odloži je i počne razmišljati o napisanom, odnosno pjesma ga sama natjera na to. E, taj dio je jako bitan, trenutak kad čitatelj počinje propitkivanje i praktički se pridružuje pjesniku u toj radnji. Mislim da većina mojih pjesama ima taj dio i ako svaka knjiga ima u sebi bar par pjesama koje će natjerati čitatelja na ovakvu reakciju, mislim da je knjiga uspjela u svojoj zadaći. Nije nužno, naravno, da uvijek iste pjesme ponukaju sve čitatelje na istu reakciju. Različiti smo i tako pjesme djeluju na nas – kaže nam vrijedni pjesnik koji je za kraj kaže kako je, ne htijući, započeo više projekata koji se polako, ali sigurno ostvaruju. — Trenutno imam tri knjige u poodmakloj fazi pisanja, a pored njih pišem još par. Najbitnija stvar je da nigdje ne žurim, bitno je da to što se napravi bude kvalitetno. Osim poezije, počeo sam pisati i razne forme proze pa ćemo vidjeti kako će sve ispasti na kraju – zaključuje Krnjić.

MNJ

Pročitajte još

PRIČE IZ RAGUSINE Sanja Curić i Nikša Selmani održali predavanje o povijesti dubrovačkih javnih bludilišta

Dulist

Književni susret s Oljom Savičević Ivančević u sklopu Mjeseca hrvatske knjige

Dulist

Dubrovački simfonijski orkestar zaključio Dalmatinski ciklus nizom koncerata

Dulist