‘Stalnim radnicima dođe promijeniti prebivalište i prijaviti se kao sezonci’

Smještaj, topli obrok, veća plaća, putni troškovi pa i auto – sve su to neki od zahtjeva koje tijekom posljednjih nekoliko godina sezonski radnici traže od poslodavaca, posebno u ugostitelj­skom sektoru. Riječ je o uvjetima koje će u većini slučajeva vlasnici objekata prihvatiti jer je i dalje na snazi problem koji se zove – nedostatak radne snage. Poslodavci su tako i ove godine suo­čeni s ‘krpanjem’ sezone.

Komentira­jući trenutnu situaciju, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić istaknuo je kako postoje zahtjevi radnika koji su za poslodavce nekad nemogući za ispuniti. No realno, kaže Vlašić, to je zakon ponude i potražnje.
— Kad nemate dovoljno radnika, sasvim je normalno da radnik traži najbolje moguće za sebe, odnosno da traži više novaca da bi došao na jednu poziciju. Nije to ništa loše. To je sasvim legitimno pravo – naglasio je. Ističe kako kronično nedostaje radne snage te da smo lošiji nego 2017. godine po tom pitanju.
— Ne možemo se ekipirati, ne možemo se sastaviti. Još uvijek traje taj problem i mislim da će to ove godine biti – kritično – kazao je. Radna snaga, rekao je, dolazi ‘sa svih strana’ – iz inozemstva, s drugih kontinenata, a iz ostatka Hrvatske sve rjeđe.

— Jednostavno, u cijeloj Hrvatskoj nedostaje radne snage. Mislim da ne postoji dio Hrvatske gdje je ne nedo­staje, kao i u cijeloj Europskoj uniji – istaknuo je. Postoje, navodi dalje, dvije opcije koje bi promijenile situa­ciju. Jedna se neće nikada provesti, a druga ostaje kao jedino rješenje.
— Opcija koja se nikada neće dogo­diti je ta da država prestane više uhlje­bljivati ljude i da otpusti najmanje 50 tisuća nepotrebno zaposlenih u javnim upravama, jedinicama lokalne samo­uprave i tvrtkama u državnom vla­sništvu. Puno bi se olakšala situacija na tržištu. Druga opcija je uvoz radne snage iz inozemstva.

‘Nije se ništa spektakularno dogodilo’
Područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske i pravnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvat­ske Dolores Lujić ističe kako ne izne­nađuje nedostatak radne snage budući da se radi o izrazito sezonskim poslo­vima koji nisu rješenje za trajnu egzi­stenciju ljudi.
— Dakle, radi se o poslovima za koje postoji potreba tri, četiri ili pet mjeseci i koji kako god da su plaćeni, ne osi­guravaju egzistenciju radnicima. To su poslovi koji su prihvatljivi uglavnom učenicima i studentima, ali da bi neki radnik trajno riješio pitanje svog rad­nog statusa – nije opcija. Mislim da će toga biti sve više. Nekad je, ne tako davno, nezaposlenost bila 25 posto pa se još uvijek moglo naći radnika u sezoni koja je trajala pola godine. Međutim, danas imamo stopu neza­poslenosti od 6 posto, tako da se jed­nostavno iscrpilo tržište rada u našem okruženju – rekla je Lujić. Mišljenja je kako se došlo u situaciju u kojoj, pri­likom pronalaska radne snage, nema nekih prevelikih kriterija tijekom sezone.

— Zaposlit će se onaj koji se prijavi za to radno mjesto – navela je. Što je dovelo do toga, Lujić kaže:
— U biti, nije se ništa spektakularno dogodilo. Dogodilo se da su inače ti poslovi bili potplaćeni. Međutim, bila je i velika nezaposlenost te su ljudi iz okruženja dolazili jer im je tu bila bolja plaća. Danas toga više nema. Otišli su u druge zemlje, našli su neki drugi svoj put. Tržište rada je ‘presušilo’ – nagla­sila je. Ističe kako poslodavci uglav­nom plaćaju radnicima smještaj i topli obrok te im ponude prosječnu plaću.
— S posebnim prohtjevima koje rad­nici traže, nisam upoznata. No, uvjeti za sezonske radnike u sezoni su nekad puno bolji nego za domaće radnike. Domaći radnik na istom radnom mje­stu nema smještaj, i nema topli obrok. Odnosno, nekad ga može imati. Među­tim, čak sam čula od ponekih stalnih radnika da im dođe promijeniti pre­bivalište i da se u sezoni prijave kao sezonski radnici. Dogodi se da zbog nedostatka radne snage sezonski rad­nik na istom radnom mjestu ima veća primanja od stalnog radnika, što se ne bi smjelo dogoditi, ali se dogodi.

Financijski ‘iznad vode’
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić ističe kako se trenutno operativno vode problemi s ‘krpanjem’ sezone.
— Kao što je već nekoliko puta ista­knuto u ovoj sezoni, veliki je opera­tivni izazov pronaći uopće ikakvu radnu snagu. Naprosto, teško je uopće pričati o kvalitetnoj radnoj snazi jer kvalitetne je sve manje. I naravno, brojčano stanje je uopće upitno. Tako da su naši poslodavci, posebno ugo­stitelji, počeli dosta rano podnositi zahtjeve za radne dozvole i provoditi procedure preko Zavoda za zapošljava­nje i policije. Te su procedure ubrzane u odnosu na prijašnje godine. Među­tim, u odnosu na potrebe, još uvijek je to relativno dugo razdoblje jer i u policiji nemaju dovoljno kadrova da bi mogli odjednom sve te zahtjeve odraditi – rekla je Trojić. S obzirom na situaciju, određeni radnici traže nešto bolje radne uvjete i imaju veće zahtjeve.
— Riječ je o zakonu tržišta ponude i potražnje. U trenutku kada nedostaje radne snage, naravno da će se cijena te radne snage podizati. Imamo slu­čajeve da dolaze stranci i ističu plaću koju žele primati. Govore samo jedan jezik i možda imaju mjesec ili dva iskustva u konobarenju ili kuhinji, a s druge strane stavljaju plaće minimum tisuću eura. To su sve neki zahtjevi koje će poslodavci morati ispuniti jer im u suprotnom neće imati tko raditi. Onda kad tome dodate da za te rad­nike treba platiti i smještaj i hranu, doista su poslodavci u teškoj situaciji. K tome dodajte i veće troškove energe­nata i povećanje cijena namirnica. Ove će godine poslovni sektor, uz sreću da će biti turističke sezone i da će imati prihode, operativno voditi probleme kako učiniti da budu financijski ‘iznad vode’ – kazala je Trojić. Često puta je čula od poslodavaca da nije problem platiti radnika, već je problem platiti onoga tko nema adekvatne sposobno­sti, a mora mu se dati visoka plaća.

‘Odgajatelji’ kadrova
Vidljivo je povećanje trenda dolaska radne snage iz trećih zemalja s nagla­skom na izvaneuropsko tržište.
— Za sada vidimo dobre komen­tare. Naši ugostitelji su manje-više zadovoljni s radnicima, primjerice, iz Nepala i Filipina koje su imali pri­liku zaposliti u svojim objektima – naglasila je. Iscrpio se, navodi dalje,
‘bazen’ radne snage iz BiH, Srbije, Sje­verne Makedonije, ali i Hrvatske…
— Svi kadrovi koji su bili kod nas za vrijeme pandemije koronavirusa, pošli su dalje na zapad. Mi smo bili ‘most’ koji je njih povezao s nekim idućim tržištima. Nije ovo ništa neobično što se nama događa. Na sve smo ovo upo­zoravali ima već desetak godina jer sve je vodilo u tom smjeru. Posebno je tome doprinijela naša isključiva usmjerenost na sektor turizma. I da imamo ne znam koliki broj nezaposle­nih na Zavodu za zapošljavanje, teško je očekivati da bi se svi ti ljudi htjeli baviti turističkom djelatnošću. Više nije pitanje niti ulaganja u kadrove niti promjene obrazovnog sustava, ovo je doista jedan strukturni problem koji se jedino uvozom radne snage može riješiti – naglasila je. Pritom, ističe, treba voditi računa da poslodavci doi­sta sada preuzmu ulogu ‘odgajatelja’ svojih kadrova.
— U suprotnom, sami će se dovesti u situaciju da nude lošu uslugu, što nikako sebi ne bismo smjeli dozvo­liti. To je oduvijek bila naša odlika i na tome poslodavci trebaju još više i angažiranije raditi, ali im sve potporne situacije moraju pomoći napraviti pro­grame edukacija.

Spas u voucherima?
Isto tako, ono što je posebno ista­knula jest mogućnost povremenog zapošljavanja.
— Uočili smo kod naših poslovnih subjekata, bilo da je riječ o ugostite­ljima ili hotelijerima, kako postoji periodična potreba za većim brojem radnika. Međutim, ta potreba nije per­manentna da bi im poslodavac nudio stalni radni odnos, a primjeri za to su svadbe ili neki eventi. Tada posloda­vac u jednoj ili dvije večeri treba pove­ćani broj kadrova. HGK se zalaže da se na neki način omogući zapošljavanje po principu vouchera gdje će se pla­ćati po odrađenim satima bez obveze da ide prijava na mirovinsko i zdrav­stveno. Taj sustav bi uključivao i stu­dente, školarce, ali i umirovljenike. U tom ‘bazenu’ vidimo jedan od izlaza iz trenutne situacije. Takav model koji bi pratio moderne potrebe tržišta rada ‘doskočio’ trenutnoj situaciji manjka kadrova, ali posebno manjka kvalitet­nih kadrova. Više ne možete pronaći kadar koji ima adekvatne vještine – zaključila je. Foto: Ilustracija